Usvojeno šestoro djece, a 122 zahtjeva na čekanju

Na području grada tokom ove godine usvojeno je šestoro djece bez roditeljskog staranja, dok je Centru za socijalni rad podneseno 122 zahtjeva za ovaj vid zbrinjavanja mališana.

Ovo je "Glasu Srpske" izjavila portparol Centra za socijalni rad u Banjaluci Olivera Mastikosa.

- Mali broj djece se usvaja zbog toga što ih i nema mnogo koja ispunjavaju zakonske uslove za proces usvajanja, to jeste ne postoji saglasnost roditelja, ako su živi i prisutni u životu djeteta. Za usvajanje djeteta starijeg od deset godina potrebna je njegova saglasnost - kazala je Mastikosa.

Kako ona navodi usvojenje može biti potpuno i nepotpuno.

- Potpunim usvojenjem se između bračnog para i usvojenog djeteta zasnivaju odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu. To je trajni odnos i potpuno usvojenje se ne može raskinuti. Potpuno se može usvojiti samo dijete uzrasta do pet godina koje nema žive roditelje ili su nepoznati, ono koje je od roditelja napušteno ili ono čiji su roditelji pristali da njihovo dijete bude potpuno usvojeno - objasnila je Mastikosa.

Ona je istakla da je u slučaju kada su roditelji živi ipak češće nepotpuno usvojenje, koje je raskidivo.

- Kod nepotpunog usvojenja dijete odrasta u porodici koja ga je usvojila ali ostaje u kontaktu sa svojim biološkim roditeljima - rekla je Mastikosa.

Prema njenim riječima, dijete ne mogu da usvoje lica kojima je oduzeto roditeljsko pravo, koja ne pružaju dovoljno jamstva da će usvojenog mališana podizati i vaspitavati tako da bude koristan član društvene zajednice, lica koja su duševno bolesna ili slaboumna...

- Centar za socijalni rad obavezan je da angažuje tim stručnjaka za procjenu cjelokupne situacije potencijalnih usvojilaca, kako bi sa svih relevantnih stanovišta bilo moguće donijeti pravilnu odluku i ispuniti osnovnu svrhu usvojenja obezbjeđivanje odgovarajuće porodične sredine djeteta lišenog roditeljskog staranja - objasnila je Mastikosa.

Još je dodala da je organ starateljstva dužan da izvrši izbor usvojilačke porodice za konkretno dijete na osnovu uporedne analize svih relevantnih podataka dobijenih obradom djeteta koje treba da bude usvojeno i bračnih parova zainteresovanih za usvojenje.

- Usvojenje se upisuje u matičnu knjigu rođenih - kazala je Mastikosa.

Banjalučanka Bojana Filipović smatra da je usvojenje jedan od najhumanijih činova za zbrinjavanje djece koja nemaju roditelje.

- Apsolutno podržavam kada se parovi koji ne mogu imati potomke odluče na usvajanje. Da nemam svoju djecu ili da imam bolje finansijske mogućnosti sigurno bih pružila nekom djetetu svu toplinu doma i porodice, koju sigurno ne može da osjeti u ustanovama za zbrinjavanje djece bez roditelja - rekla je Filipovićeva.

Dječiji dom

U Banjaluci postoji više oblika za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja: dječiji dom, sociopedagoška zajednica, hraniteljske porodice.

- Tokom 2011. godine, odlukom nadležnih centara za socijalni rad, za petoro djece predškolskog uzrasta koja su bila smještena u našoj ustanovi promijenjen oblik socijalne zaštite, usvajanje. U toku proteklih pet godina usvojeno je ukupno 27 djece - rekla je direktor Dječijeg doma "Rada Vranješević" Svjetlana Blagojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.