Uskoro bazen za otpadne vode i sanitarne kasete

Deponija otpada i smeća u Ramićima ušla je u drugu fazu sanacije. To je "Glasu Srpske" potvrdio rukovodilac jedinice preduzeća "Dep-ot" na lokalitetu deponije Draško Dakić.

- Dnevno ovdje "stigne" između 300 i 400 tona otpada, odnosno oko 880 kubnih metara smeća. Težimo tome da postanemo sanitarna deponija. U sadašnjoj, drugoj fazi sanacije biće izgrađene sanitarne kasete, te laguna - bazen za čišćenje otpadnih voda. To će nam omogućiti sanitarno zbrinjavanje vode, njenu i potpunu kontrolu gasova iz deponije - rekao je Dakić.

Prema njegovim riječima, u planu je izgradnja stanice za prečišćavanje voda.

- Trenutno se otpadne tekućine sa deponije zajedno sa oborinskom vodom ulijevaju u potok Glogovac. Treba naglasiti da se na dva mjesta uzimaju uzorci te vode kako se ne bi uništavala flora i fauna, odnosno okolina - rekao je Dakić.

Kada otpad stigne u deponiju u Ramiće, obavezno je vaganje.

- Odmah na mjestu prijema se vrši dodatna kontrola vrste i sastava otpada, potom se on razastire u tanje slojeve na prethodno pripremljenoj površini. Slijedi mehaničko zbijanje i takav otpad se prekriva internim materijalom, a na kraju se ta kaseta zatvara slojem zemlje, od 80 do 100 centimetara - objasnio je Dakić.

Takozvani kabasti otpad, automobili, kamioni i bijela tehnika, vozi se u firme koje se bave reciklažom, jer se to smatra korisnim otpadom.

- Gume odvajamo posebno jer to nije materijal koji se može stisnuti i njih je mnogo teže obrađivati nego ostali otpad. Tu podrazumijevamo i metal - rekao je Dakić.

Pri samoj pomisli na deponiju mnogi imaju asocijaciju ružnog i neugodnog mirisa. No, sami smo se uvjerili da se smrad ne širi oko deponije, što su nam potvrdili i tamošnji mještani.

- Neugodnih mirisa bude samo u slučaju da je veliki vjetar, a mi nismo stigli da mehanički obradimo otpad. Međutim, ni tada se smrad ne širi po naselju - naglasio je Draško Dakić.

Radnici svakodnevno zalijevaju puteve unutar deponije kako bi se što manje podizala prašina i kako bi radnicima što više bio olakšan posao.

Na deponiju u Ramićima stiže otpad iz Banje Luke i još sedam opština: Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo.

- Naše zemljište je ograđeno, a prostiremo se na 31 hektaru. Deponija je pod video nadzorom 24 časa. Kada se uradi druga faza sanacije deponije imaćemo prostora za otpad za sljedećih nekoliko decenija - naglasio je Draško Dakić.

Stanovnici Ramića ističu da ne osjećaju da se nalaze blizu deponije.

- Zaista nema smrada ili nečeg drugog što bi ugrozilo našu životnu sredinu. Istina, nekada se pomalo osjeti neugodan miris ali to traje kratko. Ljudi iz "Dep-ota" vode računa o ekološkom aspektu - rekao je jedan od mještana koji nije želio da mu objavimo ime.  

Lokacija

Davne 1973. godine prostor u Ramićima je odabran kao najpovoljnija lokacija za ovu namjenu, prema svim standardima za deponije.

- Tu se, između ostalog, gledalo na udaljenost od grada, mogućnost zaštite okoline, geološki položaj... - naglasio je Draško Dakić.

Od 1. jula 2004. godine deponijom upravlja Javno preduzeće regionalna deponija "Dep-ot", a od 1977. pa sve do 2004. godine njome je upravljala "Čistoća" A.D. Banja Luka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.