Šume u Srpskoj krcate najboljim tartufima

Ilijana Božić
Šume u Srpskoj krcate najboljim tartufima

Banjaluka - Tartufi, neobične i skupe gljive rastu u našim šumama, a ovo blago pod zemljom uspješno nalazi Banjalučanin Mijodrag Vuković.

On se bavi i preradom ovih skupocjenih gljiva, sa željom da one postanu simbol Srpske. Prerađevine od crnog zlata nose naziv “Vuk tartufi” i prvi put će biti izloženi u Krajiškoj kući u Banjaluci. One su i prvi proizvod od tartufa na području Srpske. Vuković kaže da su cijene prilagođene standardu naših potrošača te da je jedan gram tartufa košta 0,60 KM, što je trećina evropske cijene.

- Tartuf je rijetka, ukusna, ali i veoma zdrava delicija. Ako znamo da su aminokiseline hrana za mozak, a da ih tartuf ima 13, onda je jasno zašto je tako zdrav. U kuhinji se mogu koristiti na mnogo načina u slatkim, slanim i kiselim jelima. Dobri su u kombinaciji sa tjesteninom i uz meso, ali i uz rakiji - rekao je Vuković.

On za “Glas Srpske” kaže da su naši tartufi daleko kvalitetniji od onih iz zemalja gdje je razvoj industrije doveo do zagađenja šuma.

- Ljubav prema gljivama pojavila se u djetinjstvu, kada sam s ocem tragao za njima. Prije šest godina došao sam do Zorana Davidovića, koji je na ovim prostorima bio pionir u toj oblasti. Od tada mi je traganje za tartufima postalo hobi. Kasnije sam nabavio pse i počeo sve više saznavati o toj specifičnoj vrsti gljiva - rekao je Vuković. On je naglasio da ne želi da tartufe prodaje u Italiji i Njemačkoj nego da teži da one postanu prepoznatljiv simbol Republike Srpske.

Za ovaj neobični posao neophodna je edukacija, što nije lak zadatak, jer je literatura dostupna na srpskom jeziku veoma oskudna.

- Skrivene gljive nije lako pronaći i potrebno je mnogo truda, upornosti i ljubavi. Znao sam preći 15 kilometara a da ne pronađem nijedan tartuf. Međutim, kad je neko zaljubljen u ovo, nije mu problem da ode ni 100 kilometara u potragu - rekao je Vuković.

Istakao je da je naše područje neistraženo, ali da je Srpska među bogatijim državama, ne samo po količini nego i po zdravlju tartufa.

- Mogu se naći u parku “Mladen Stojanović” i kampusu, ali takva mjesta izbjegavam zbog zagađenja. U šumama u okolini su najkvalitetniji. Imamo idealne uslove za njihov rast. U Evropi je otkriveno oko 160 vrsta tartufa, od kojih mnogo ima na našim prostorima - rekao je Vuković.

Prerađevine od ovih gljiva počeo je praviti da bi produžio rok trajanja svježih tartufa, koji nakon 15 dana propadaju.

- Događalo se da imam svježe tartufe, ali da ih nemam kome prodati. Tako su nastali namazi i tartufati. Aktuelan je tartufat od crnog tartufa, koji se pravi uz maslinovo ulje i morsku so, bez hemije, bez aditiva i pojačivača ukusa, što je vrlo važno. Namazi nastaju spajanjem tartufa sa maslacem, ali i sa medom - rekao je Vuković i dodao da kako sezona bude odmicala tako će se povećavati ponuda proizvoda od ovih gljiva.

Planovi

Vuković je naglasio da tartufari žele da se ubuduće udruže na nivou RS, ali i BiH.

- Samo udruženi možemo nastupiti na stranim tržištima. Imamo u planu i plantažni uzgoj tartufa, ali pojedinačno - rekao je Vuković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana