Struka i aktivisti digli glas zbog sječe stabala: Traže sistemsku odgovornost

BANjALUKA - Zbog uznemirenosti građana i sve glasnijih upozorenja o uništavanju vegetacije na obali Vrbasa, predstavnici struke i aktivisti okupili su se danas kako bi zatražili odgovornost i ukazali na, kako navode, dugotrajan problem netransparentnog upravljanja rijekom i njenim priobaljem.

Građani dali „vjetar u leđa“

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu (CZZS), poručio je da su se okupili s obzirom na to da se dosta građana uznemirilo zbog uništavanja vegetacije na obali Vrbasa. On se zahvalio svim građanima koji su intenzivno i promptno reagovali, te dali im vjetar u leđa.

- Ovo je samo jedna epizoda u serijalu uništavanja korita i obala Vrbasa. Kao što znate, više od godinu dana pratimo situaciju. Pokrenuli smo krivičnu prijavu i više žalbi. Nedavno smo na sudu dobili jednu u vezi sa radovima koji se odvijaju uzvodno u predjelu Šehera - istakao je on.

Ne traže „žrtvenu jagnjad“, već odgovornost

Dodao je da, kada je u pitanju smjena stručnog nadzora u Gradskoj upravi, ne traže žrtvene jaganjce, nego sistemsku, ali i krivičnu odgovornost za nesavjesno vršenje službe.

Vrbas kao identitet grada

Vanredni profesor Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci dr Igor Kuvač rekao je da je rijeka Vrbas jedan od osnovnih elemenata identiteta grada Banjaluke, da je to vrijedno prirodno naslijeđe sa viševjekovnom tradicijom.

- Upravo taj Vrbas što prolazi kroz urbano područje, zajedno sa njegovim koritom i zelenilom, čini ono što je vrijednost ovog grada i što je njegov identitet i ono što se u naučnim i stručnim krugovima, ali i u percepciji ljudi prepoznaje kao identitet i ono što ovaj grad razlikuje od drugih mjesta. To je ono što treba da se čuva, štiti i unapređuje na najbolji mogući način - naveo je on.

Istorijska veza grada i rijeke

Veza Banjaluke i Vrbasa, kako kaže Kuvač, grada i rijeke, oduvijek je bila prirodna i organska tokom vijekova.

- Nažalost, djelimično je ugrožena tokom perioda modernizacije i urbanizacije u drugoj polovini 20. vijeka. Nakon usvajanja prvog i jedinog urbanističkog plana 1975. godine nije bilo dovoljno vremena i sredstava da se grad i rijeka bolje povežu, iako su mnogi projekti, pa i projekat za Trg Krajine sa objektima robne kuće "Boska" i Doma radničke solidarnosti, predviđali koncept terasastog spuštanja centra grada preko tvrđave do rijeke - kazao je Kuvač.

Univerzitet kao resurs za rješenja

Naglasio je da Univerzitet sigurno ima resurse da temi veze grada i rijeke pristupi integralno, multidisciplinarno i sistemski, jer u svom sastavu ima Prirodno-matematički fakultet, Šumarski fakultet, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet i sve druge fakultete.

Značaj prirodne obale i stabala

Rukovodilac katedre za mikrobiologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci profesorica dr Svjetlana Lolić naglasila je da kao građanin nije protiv izgradnje šetališta pored rijeke Vrbas.

- Kao biolog moram naglasiti riječ "pored" rijeke Vrbas. Zašto pored? Ta prirodna obala uz vodu, na koju sam ponosna kad odem u neke gradove i vidim kako su rijeke zabetonirane, ima veoma važnu ulogu, ne samo sa biološkog i ekološkog aspekta. Tu uz obalu u zemljištu imamo veliki broj mikroorganizama i sitnih životinja koji se hrane raspadnutom organskom materijom i zapravo rade ono što bismo mi trebali da radimo, a to jeste prečišćavanje - pojasnila je ona.

Ekološka uloga vrba

Lolićeva ističe da stabla koja se nalaze uz samu obalu sa geografskog i geološkog aspekta vežu korijenje u zemlju i sprečavaju procese erozije.

- Sprečavaju prirodni odron zemljišta, odnosno čuvaju obalu. Svako stablo vrbe može na dnevnom nivou da upije 300 do 500 litara vode. To znači da oni isušuju okolno zemljište i povećavaju kapacitet zemljišta da upije vodu tokom velikih kiša. Svaka krošnja iznad vode pravi sjenku gdje se nakupljaju ribe i svi ostali organizmi. Tu se tok vode usporava, a to su takozvane mirne luke u blizini stabala gdje životinje nalaze svoja staništa, gdje se mrijeste neke vrste i svako uklanjanje ovih stabala predstavlja nadoknadivu štetu po živi svijet u vodi. Aerozagađenje smo imali tokom čitave zime i  sad kako je proljeće pomalo ide na marginu događaja. Svako stablo u gradu nam je bitno i za svako treba da se borimo - poručila je ona.

Širi problem i kritika projekata

Kalaba se ponovo obratio medijima i rekao da očekuju pravični bijes struke ne samo u Banjaluci, već i po pitanju mnogih drugih projekata koji su urađeni netransparentno, veoma često nezakonito i na korist pojedinaca, a na štetu šireg društva i prirode.

- Moram da naglasim koliko je ovo apsurdna situacija da smo mi morali zbog različitih komentara da napišemo tekst zašto smo protiv ilegalne gradnje. Sam taj naslov je toliki "nonsens" koji mi živimo svaki dan i kad pričamo o urbanističkom razvoju u Banjaluci, živimo ga svaki dan i gutamo te knedle bijesa jednostavno zbog nesistemskog i nepravičnog pristupa u kojem strada opšte dobro. Ovo nije priča samo ovih vrba i drugog drveća koje je posječeno, koje je jednako bitno. Reći za nešto što je u prirodi da je korov je antropocentrično tumačenje lišeno ekološkog znanja - kazao je on.

Pitanja o projektu „Banjalučka riva“

Juče su, rekao je Kalaba, čuli na pres konferenciji da će se graditi "Banjalučka riva" široka pet do deset metara.

- Gdje, kako, ko je dizajnirao, koji materijali, koliko će se morati zemlje preorati, koliko će se kamenja ko zna odakle nasuti, koliko će cementa biti izliveno na obale i u korito? Šta se dešava sa vegetacijom, šta se dešava sa svim ljudima koji su tu htjeli da priđu? Šta se dešava sa svim onim privatnim licima koji prave svoje rive, svoje plaže i svoje prilaze za čamce i svoje betonirane staze i ograđuju ljudima pristup rijeci, na što nemaju pravo apsolutno zakonski? To je tapšanje njih po ramenima - izjavio je Kalaba.

Svima koji pokušavaju da ovu situaciju iskoriste u dnevno-političke svrhe, kako kaže Kalaba, poručio je da ovo jeste političko pitanje.

- Urbanistički razvoj je političko pitanje, ekologija je veoma političko pitanje - zaključio je on.

Reakcija grada i naredni koraci

Podsjećamo da je danas gradonačelnik Draško Stanivuković naložio preduzimanje svih potrebnih radnji, uključujući razrješenje postojećeg nadzora, te imenovanje novog stručnog nadzora radi daljeg praćenja realizacije projekta.

Novoimenovani stručni nadzor pratiće nastavak radova na realizaciji projekta "Banjalučka riva", u okviru kojeg je, na potezu od Venecija do Gradskog mosta, u skladu sa ranije definisanom projektnom dokumentacijom, planirana sadnja 50 novih sadnica vrbe.

Iz Gradske uprave poručili su da je Gradska inspekcija tokom terenskog nadzora utvrdila da je u okviru izvođenja radova na obali Vrbasa uklonjena jedna vrba, sedam topola od kojih je jedna bila šuplja, a bagrem i zova činila su preostalu grupu posječenih stabala koje se klasifikuju kao korovske vrste. U zapisniku inspekcije, kako tvrde, navedeno je da je na predmetnoj lokaciji evidentirano šest starih panjeva.

Daljim uvidom utvrđeno je da je stručni nadzor, imenovan od strane grada bio zadužen za praćenje realizacije projekta. Iako su, kako tvrde, radovi izvođeni u skladu sa projektnom dokumentacijom i pravosnažnom građevinskom dozvolom, nadzor je bio obavezan da ukaže na okolnosti i preduzme odgovarajuće mjere.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.