Prvi seoski domaćini od 2011. primaju turiste

Banjaluka će, u okviru realizacije Strategije ruralnog razvoja grada, od početka iduće ljetne turističke sezone dobiti prve registrovane seoske domaćine, koji će kroz stare zanate i običaje turistima prezentovati kulturu naroda sa ovog područja.

Samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka Mladen Šukalo kaže da seoska domaćinstva, da bi mogla da ponesu titulu seoskog domaćina, najprije moraju da zadovolje uslove definisane posebnim pravilnikom.

- Seoski domaćini treba da štite vrijednosti u pogledu domaće kulture i arhitekture, socijalnih elemenata i svega ostalog što karakteriše ljude sa ovog područja. Život u seoskim domaćinstvima treba vjerno da oslikava stvarni život koji su ljudi vodili na ovim prostorima - rekao je Šukalo.

Dodaje da seoska domaćinstva, koja žele da pružaju turističke usluge, moraju sama da obezbijede smještajne kapacitete, kao i da sami finansiraju sve ostale usluge koje će pružati turistima.

- Domaćini sami treba da osmisle i obezbijede prostor za ishranu, radove u polju, kao i stare zanate i vještine koji će činiti njihovu turističku ponudu. Domaćini pored toga, moraju imati i 30 odsto vlastite proizvodnje hrane - istakao je Šukalo.

Projekat promocije banjalučkog seoskog domaćina počeo je krajem 2009. godine.

- Do sada smo identifikovali potencijalne domaćine, te organizovali obuku koju su vodili stručni konsultanti iz Srbije i Slovenije - kazao je Šukalo.

Rukovodilac Odsjeka za razvoj u Gradskoj razvojnoj agenciji Milenko Gemaljević rekao je da u sprovođenju Strategije ruralnog razvoja grada Banjaluka učestvuje Gradska razvojna agencija, Centar za razvoj i unapređenje sela, te Turistička organizacija grada Banjaluka.

- Do polovine septembra prikupljaće se projekti koji bi trebalo da se sprovode u okviru Strategije, a njih treba da prihvati i Skupština grada - rekao je Gemaljević. 

"Novo Zmijanje"

Milenko Gemaljević kaže da je primjer razvoja ruralnog područja zemljoradnička zadruga "Novo Zmijanje" Zdravko Dikić.

- Selo Hazići na Manjači bilo je pred izumiranjem prije osnivanja "Novog Zmijanja". Ova zadruga zadržala je stanovnike ovog mjesta i oživjela selo. U saradnji sa "Novim Zmijanjem" Gradska razvojna agencija pokrenula je projekat prerade vune, pletenja i dizajniranja odjeće, a pokušaćemo da napravimo naš seoski brend - rekao je Gemaljević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.