Planovi Turističke organizacije za promociju Banje Luk

Očuvana priroda, blaga klima, nezagađene rijeke i jezera, bogat biljni i životinjski svijet pružaju posebne pogodnosti za turiste

DA bi Banja Luka postala pravi turistički grad, prvenstveno joj nedostaje smještajnih kapaciteta, povezanost saobraćajnica, tradicionalna jela se ne mogu naći u redovnoj ponudi, a nije razvijen ni seoski turizam za koji grad na Vrbasu ima mnogo potencijala. Prema izvještaju Turističke organizacije grada, očuvana priroda, blaga klima, nezagađene rijeke i jezera, bogat biljni i životinjski svijet pružaju posebne pogodnosti za turiste. Kada je selo u pitanju, kulturnu vrijednost imaju i građevine sa karakteristikama određenog područja, stari zanati kroz koje se upoznaje bogato nasljeđe. Iz Turističke organizacije grada su istakli da su s ciljem očuvanja kulturnog identiteta Potkozarja pokrenuli manifestaciju "Kozarački etno" u Piskavici, u okviru kojeg pokušavaju podstaknuti stanovništvo na bavljenje seoskim turizmom. Međutim, istakli su, za razvoj seoskog turizma neophodno je nastaviti sa razvojem regulacionih planova, obrazovanjem lokalnog stanovništva, izgradnjom infrastrukture, ali i pravilnim marketingom. Što se tiče drugih segmenata turizma, navedeno je da je neophodno da se privatizuje državni ugostiteljski kapital, izmijene zakonski propisi, razvojni programi, izgradi smještaj, posebno kampovi i hosteli za mlade. Potrebno je još i uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema i jačanje kadrovskog potencijala u oblasti turizma. Ipak, u oblasti ugostiteljstva u Banjoj Luci je u prošloj godini poslovalo više od hiljadu privrednih subjekata. Podaci Turističke organizacije grada pokazuju da je u našem gradu za smještaj na raspolaganju 661 soba sa 1.127 kreveta. - Imajući u vidu da od Sarajeva do Gradiške nema niti jednog kampa, a da je Banja Luka, na primjer, na takmičenju u raftingu okupila posjetioce iz cijelog svijeta, postoji potreba za kampom koji bi bio u skladu sa svjetskim standardima - rekao je direktor Turističke organizacije grada Stevo Kelečević. Banja Luka je u 2005. godini imala 798 ležajeva, u 2006. godini 930, a u prošloj godini taj broj je iznosio 1.127. Imajući u vidu taj rast, rekao je Kelečević, može se zaključiti da u gradu postoji interes za ulaganje u smještajne kapacitete. Od januara do avgusta prošle godine ostvareno je više od 47 hiljada noćenja, istaknuto je u njihovom izvještaju, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 18 odsto. Osim pasivnog odmora, Banja Luka pruža i mogućnost za aktivni odmor, tako da se može planinariti, voziti biciklom, a Vrbas nudi i mogućnost za rafting. Prema riječima Steve Kelečevića, Krupa na Vrbasu je pravi turistički biser, gdje posjetioci mogu da uživaju u prirodnim ljepotama, da se kupaju, sunčaju, kampuju,... - Osim Vrbasa i njegovih pritoka, prirodne vrijednosti našeg grada su izletišta Banj brdo, Suturlija, pitomo Potkozarje. Tamo Banjolučani mogu uživati u prirodi, ali i voziti bicikl - istakao je Kelečević. Za one koji vole pješačenje, tu je banjolučka transferzala, na kraju koje se može odmoriti pored planinarskog doma, ali i u etno-selu. Međutim, ako neko nije ljubitelj ekstremnih sportova kao što je rafting, paraglajding, bajking, i slično, u Banjoj Luci nije potrebno puno tragati za mjestom za rashlađenje. Prema njegovim riječima, Banja Luka ima puno i kulturnih vrijednosti tu je Banski dvor Kulturni centar, Hram Hrista Spasitelja, Muzej savremene umjetnosti, Narodno pozorište, a tu je i moderno uređeni park "Petar Kočić", zatim park "Mladen Stojanović" u kojem se može odmarati, ali nudi i mogućnost za rekreaciju. S. DUŠANIĆ ant. BANjE Područje grada obiluje termo-mineralnim izvorima koji su bili korišćeni još u antičkom dobu. Samo na 20 kilometara od centra su tri banje Srpske toplice, Laktaši i Slatina. Posebnu turističku atrakciju predstavljaju banje u privatnim kućama, gdje se uz prijatnu domaćinsku atmosferu nudi i tradicionalna hrana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.