Oproštajna priredba hrastu koji se suši

Recitacijama posvećenim starom hrastu, izložbama likovnih radova i umjetničkih fotografija jednog od simbola Banjaluke, stanovnici grada na Vrbasu okupili su se kod starog hrasta koji se suši da bi se oprostili od njega.

Ovaj neobičan performans u ulici Svetozara Markovića okupio je veliki broj stanovnika, istinskih ljubitelja znamenitosti Banjaluke, gradskog zelenila ali i zaljubljenika u drvo koje je staro više od 200 godina.

- Povod za ovaj događaj je sam hrast, odnosno ovo što se s njim zbiva. On vene i to u vrijeme kad ništa ne vene. A na pitanje zašto se suši odgovor bi trebalo da da nauka i gradska uprava. Kao običan građanin sam to primijetio i zajedno sa ostalim učesnicima želio da skrenemo pažnju javnosti na odnos čovjeka prema prirodi - rekao je profesor Tihomir Levajac, koji je zajedno sa Zavičajnim društvom "Sa Ovčara i Kablara", Turističkom organizacijom grada Banjaluka, Ekološkim društvom "Iskra života" i Izdavačkom kućom "Art print" bio organizator performansa.

Prema njegovim riječima, neoprostivo je što su sve strukture u gradu kao i stanovnici Banjaluke dozvolili da umre najstariji hrast, koji pamti još turska vremena.

- Izgradnjom stambene zgrade i asfaltiranjem površine uz sami hrast, naš svjedok istorije i postanka Banjaluke je počeo da se suši i povodom njegovog odlaska na vječni počinak organizovali smo mu oproštaj u znak zahvalnosti što je krasio grad Banjaluku sve ovo vrijeme. To je sve što sada možemo - dodao je Levajac.

Na dva panoa prisutni su mogli vidjeti fotografije hrasta kako je nekada izgledao u svim godišnjim dobima i slike današnjeg hrasta koji polako umire.

Djeca iz vrtića "Bambi" su na asfaltu crtala kako je nekada izgledala livada koja je bila na mjestu gdje je sada zgrada i parking. Slikari kojih je bilo čak iz inostranstva na štafelajima su slikali hrast, pa su posjetioci mogli da vide kako slika nastaje.

Predstavnik Ekološkog pokreta "Iskra života" Dragan Vulin kaže da je cilj okupljanja da se javnost probudi kada je riječ o stablima u gradu koji je prepoznatljiv po zelenilu.

- Ako smo već dopustili da ovaj hrast ovako završi, bar da pokušamo spriječiti bilo kakav budući pokušaj uništavanja prirodnog nasljeđa i kulture ovog grada, da apelujemo na sve građane i utičemo na nadležne organe - izjavio je Vulin.

Magistar šumarstva Dragan Stojičić rekao je da nema nade da se hrast oporavi.

- Oko stabla sada jedva da ima deset metara kvadratnih da nije pod asfaltom, a njegov korijen je veliki koliko i krošnja, tako da voda ne može da dolazi do njega, pa je i ovo vještačko zalijevanje uzalud - naglasio je Stojičić.

Stanovnici ulice Svetozara Markovića kažu da su u nekoliko navrata pisali peticiju protiv gradnje zgrade i slali pismeni dopis u gradsku upravu, ali niko nikada nije došao.

- Mašine su kopale u dubinu 12 metara podzemne garaže i to na manje od 15 metara udaljenosti od hrasta. Upozoravali smo nadležne organe čim smo vidjeli šta se radi, ali oni nisu reagovali. Sada je kasno i nažalost, jedino što možemo jeste da se oprostimo od starog hrasta. Ovo je velika sramota za grad zelenila - rekao je mještanin Goran.

Pismo

"Nema na zemlji opasnijeg virusa od čovjeka, a naročito od pohlepnog čovjeka. Kad čovjek kao najsavršenije biće na zemlji prema meni koji sam drvo tako postupa, šta li sa ljudima radi?

Vjerovatno ponekog i pojedu. Sve mi se čini da se grad, danas, na tom principu, razvija." Dio je pisma "U spomen starom hrastu" koji je napisao profesor Tihomir Levajac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.