Od ruševina nastala ljepotica

Razorni zemljotres jačine devet stepeni Merkalijeve skale koji je 27. oktobra 1969. godine opustošio naš grad nije uspio da ubije život i želju nas stanovnika da od ruševina napravimo današnju ljepoticu Banjaluku.

Tako o razornom potresu koji je bio prije 42 godine priča univerzitetski profesor u penziji Borislav Jakšić.

- Sjećanja na ovaj događaj ne blijede. Prvi potres, onaj od pet stepeni Merkalijeve skale koji je bio 26. oktobra poslije podne, bio je veliko upozorenje. Od siline potresa ormar koji je bio iza mene srušio se. Uplašilo nas je. Ali onaj sutradan u 9.11 časova ću da pamtim dok sam živ. Za tili čas grad je razornim talasom opustošen - kazao je Jakšić.

I zaista je bilo tako jer je katastrofalni zemljotres devastirao . Poginulo je 15 stanovnika dok je 1.017 bilo teže i lakše povrijeđeno. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno uništeno je bilo 86.000 stanova, oštećeno 266 škola, 146 kulturnih, 133 zdravstvena i 152 društvena i objekta javne uprave administracije.

Grad je ostao bez vode i struje. Vojska i medicinsko osoblje upućeni su na teren za zbrinjavanje povrijeđenih i unesrećenih. U međuvremenu su se i građani samoinicijativno organizovali u spasilačke grupe koje su vrijedno radile na spasavanju povrijeđenih. I privreda je pretrpjela značajne gubitke.

Mnogi se sjećaju razorene zgrade "Titanika", Gospodske ulice, velikih oštećenja čuvene Realke, uništenih brojnih znamenitosti ljepotice na Vrbasu... Naviru sjećanja i na šatorska naselja po gradskim parkovima, kolone đaka koje vozovima i autobusima odlaze u druge gradove da završe započete razrede, vojske i naroda koji čisti ruševine, pomoći koja je stizala iz svih krajeva Jugoslavije...

U teškim trenucima dok se tlo podrhtavajući smirivalo radnici "Elektro-Banjaluke" su svim silama nastojali da uspostave napajanje električnom energijom grad i sva njegova prigradska naselja.

- To je nešto što se pamti čitavog života. Banjaluka je bilu u mraku, a mi smo radili i dan i noć, nismo pitali za hranu, piće... Svi smo jedino željeli da grad što prije stane na svoje noge. Svaka upaljena sijalica bila je veliki uspjeh, a ona je davala nadu i vjeru da se život može nastaviti tamo gdje je naprasno stao. Bilo je teško, ali svi smo imali veliku želju za bolje sutra i uz pomoć cijele tadašnje Jugoslavije u tome smo i uspjeli - svojevremeno je pričao bivši radnik "Elektro-Banjaluke " Momo Borić.

Gradonačelnik Dragoljub Davidović takođe se prisjeća 27. oktobra 1969. godine.

- Grad je bio razrušen. Banjaluka leži na izuzetno trusnom području, što su pokazali i mnogi potresi koji su se desili poslije onog razornog iz 1969. Svake godine obilježavamo 27. oktobar i tim povodom se, između ostalog, organizuje Međunarodna konferencija o zemljotresnom inženjerstvu. Da bismo se na vrijeme zaštitili, moramo voditi računa prilikom izgradnje i projektovanja građevina kako bi se dovele na određeni stepen seizmičnosti - rekao je Davidović.

Istoričar Zoran Pejašinović je istakao da je zemljotres pored silnih razaranja na neki način bio i velika prekretnica za dalji razvoj Banjaluke.

- Grad je živnuo poslije zemljotresa, dosta toga je obnovljeno iako i dalje ima žala za nekim prijekim odlukama da se ruše objekti koji su bili simbol grada i kao takvi imali poseban značaj. Mnogi bivši učenici Gimnazije žale za starom Realkom i smatraju da nije trebalo da bude srušena već sanirana jer je bila i arhitektonski simbol Banjaluke - dodao je Pejašinović.

Od grada pepela i prašine iz 1969. godine Banjaluka je danas postala savremen univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

Nova godina

Kada se već povjerovalo da su opasnosti minule i kada su se Banjalučani 31. decembra 1969. godine spremali za doček Nove godine, zemljotres jačine 6,5 stepeni poljuljao je povjerenje da se tlo smiruje i stvorio nove hiljade beskućnika. Neke još upotrebljive zgrade i djelimično popravljeni objekti oštećeni su i postali opasni za stanovanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.