Foto: Nekontrolisani ispusti zagađuju okolinu i Vrbas
Pokrivenost kanalizacionom mrežom na području Banje Luke je svega oko 45 do 50 odsto, a registrovano je 16 nekontrolisanih većih ispusta kanalizacije duž obje obale rijeke Vrbas, od Novoselije do Ade, što konstantno ugrožava životnu sredinu.
Potvrđeno je ovo "Glasu Srpske" iz Odjeljenja za komunalno-stambene i poslove saobraćaja i Odjeljenja za inspekcijske poslove u Administrativnoj službi grada.
- Procjenjuje se da je u urbanom području grada kanalizacionom mrežom obuhvaćeno 60 odsto stanovništva, a preostali dio uglavnom koristi septičke jame. Kvarovi na mreži su česti usljed dotrajalosti, ali i neodgovornog ponašanja korisnika - rekao je načelnik Odjeljenja za komunalno-stambene i poslove saobraćaja Budimir Balaban.
Kako je rekao, da bi trajno bilo razrijeno pitanje odvodnje otpadnih voda sa cijelog prostora grada, potrebno je da bude izgrađen glavni kolektor uz rijeku Vrbas, koji bi prihvatio sve otpadne vode iz ostalih kolektora i odveo ih do postrojenja za prečišćavanje.
- Ovaj projekat iziskuje ogromna sredstva, koja ni grad Banja Luka ni Vlada RS u ovom trenutku ne mogu da izdvoje, te je potrebno tražiti druge izvore finansiranja, grantove, kredite... - istakao je Balaban.
Prema prijedlogu budžeta za 2010. godinu planirana su sredstva za završetak izgradnje kolektora Široka rijeka i kolektora u ulici Rade Radića.
- Putem kredita obezbijeđena su sredstva za izgradnju kolektora na lijevoj i desnoj obali Vrbasa kroz Novoseliju, u dužini od oko deset kilometara sa obje strane Vrbasa. Izgradnja ovih kolektora je neophodna zbog zaštite vodozahvata u Novoseliji. Takođe iz ovih sredstava biće finansirana izgradnja dijela gradskog kolektora lijevom obalom Vrbasa - naglasio je Balaban.
Prema podacima Odjeljenja za inspekcijske poslove odvođenje otpadnih voda sa područja grada obavlja se putem devet kolektora, šest odvojenih sistema i tri podsistema, sa isto toliko ispusta u vodotok Vrbas.
- To su sistemi Lazarevo I, Lazarevo II, Rosulje, Aleja Svetog Save, Dječija bolnica, Tranzit, "Venecija", Novakovići i Starčevica - pojasnio je načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove Novak Petraš.
On je dodao da se razlikuju tehnološke otpadne vode koje moraju proći predtretman prije ispuštanja u kanalizaciju.
- S obzirom na stanje u privredi, najveći zagađivači rijeke Vrbas u ovom trenutku su ipak otpadne vode iz domaćinstava - rekao je Petraš.
Kanalizaciona mreža u gradu datira od 1912. godine. Današnji sistem, mješovitog i separatnog tipa, ukupno je dugačak oko 150 kilometara. U periodu od 2000. do 2009. godine grad je izgradio više od 50 kilometara fekalne kanalizacione mreže.
- Na osnovu Zakona o vodama novčana kazna za prekršaj ispuštanja otpadnih voda bez tretmana za pravna lica iznosi od 3.000 do 9.000 maraka, za odgovorno lice u preduzeću od 1.000 do 3.000 maraka, za pojedinca, koji samostalno obavlja djelatnost, odnosno vlasnika radnje, od 2.000 do 6.000 maraka i za fizičko lice od 500 do 1.500 maraka - rekao je Novak Petraš i dodao da je u toku 2009. godine Vodna inspekcija izvršila 630 inspekcijskih nadzora i izdala 37 prekršajnih naloga, kojima su izrečene kazne u iznosu od 13.320 maraka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.