Ne blijede slike katastrofe koja je opustošila grad

Nevena Reljić
Ne blijede slike katastrofe koja je opustošila grad

BANjALUKA - Od katastrofalnog zemljotresa u Banjaluci prošla je 51 godina, ali su užas i nemoć ostali zauvijek urezani u sjećanju. Čim se toga sjetim, odmah mi se pred očima pojavi strahovit prasak, vrisak i crni talas, koji kao voda nadire iz centra.

Ovim riječima Banjalučanin Siniša Kotaraš započinje priču o zemljotresu koji je 27. oktobra 1969. izmijenio lice grada.

- Imao sam devet godina. Toga dana sam bio sam kod kuće i čitao stripove kada se osjetio prvi zemljotres. Sakrio sam se pod štok vrata. Kada je prestalo, sišao sam pred zgradu i tu dočekao roditelje. Tu noć smo prespavali u “fići” - rekao je Kotaraš.

Sutradan je otac otišao na posao, a on ostao sa majkom.

- Htio sam da odem u stan, ali mama nije dozvolila, već smo otišli do “fiće” da tu doručkujemo. U tom momentu je počeo veliki zemljotres - kazao je Siniša. Strahovit udar ih je oborio.

- Dimnjak sa zgrade je pao blizu mene, svuda su padale cigle. Čuo sam kako vrišti i doziva me. Sjećam se zgrade ravno od naše koja je pukla po sredini i “zijeva”. Kako se otvori, vidiš unutrašnjost zgrade i onda se ponovo zatvori - ispričao je Kotaraš.

Ljudi su se poslije potresa sklanjali od zgrada.

- Otišli smo da tražimo tatu. Ogroman žuto-crveni dim nadvio se iznad Banjaluke. Vratili smo se pred zgradu i tu se odnekud stvorio otac sav krvav. Cigla mu je pala na nos. Zaplakali smo kad smo ga ugledali - kazao je Siniša.

Vojska je ubrzo postavila poljsku bolnicu te sa policijom obezbijedila urušene građevine, helikopteri su slijetali i prevozili povrijeđene, a uveče su logorske vatre obasjavale livadu.

- Cijelo naselje je bilo kao neka velika porodica. Nama djeci nije trebalo više. Eno vojske, eno puške, eno helikoptera, kakav zemljotres, kakvi bakrači. Sjećam se da sam ugledao babu koja je pješke došla iz sela da vidi da li smo živi - prisjeća se Siniša.

Grad iz tog vremena ostao mu je u sjećanju kao veliko groblje ruševina, koje je ubrzo počelo da niče iz pepela.

- Sjećam se zgrade “Titanik” u kojoj je bilo najviše žrtava, Gospodske i Ferhadije, čiji je minaret pao. Postavljene su kamp kućice gdje su bili smješteni stanari. Gospodska je dugo imala drvene tunele. Sjećam se pomoći koja je svakodnevno dolazila iz cijele Jugoslavije i svijeta. Bili su to kamioni hrane, ćebadi, odjeće, obuće. Banjaluka je tad pokazala pravo zajedništvo, svi smo pomagali jedni drugima. Čitava Jugoslavija se bila ujedinila - kaže Kotaraš.

Banjalučanka Marija B. koja je tada živjela u Osijeku, kazala je da je podrhtavanje tla osjetila čak i u Slavoniji. Čim je čula šta se desilo, sa “stomakom do zuba” uputila se u rodni grad.

- Tlo je podrhtavalo, psi su zavijali. Spasioci su izvlačili ljude zarobljene ispod ruševina - ispričala je Marija.

Dodala je da je trenutna epidemiološka situacija teška, ali da se ne može porediti sa strahotama koje je uzrokovao taj zemljotres.

- Zemljotres se ne može izbjeći, a virus korona može poštovanjem epidemioloških mjera - rekla je Marija.

Grad su 26. i 27. oktobra 1969. pogodila četiri jaka zemljotresa. Život je izgubilo 15 ljudi, dok je 1.117 lica bilo lakše ili teže povrijeđeno. Glavni udar desio se u nedjelju ujutro, 27. oktobra u 8.10 časova, jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a dan ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa. Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

Gradonačelnik

Gradonačelnik Igor Radojičić rekao je da je zemljotres 1969. imao velike materijalne posljedice i ljudske žrtve, ali da je nakon toga nikla nova, modernija Banjaluka.

- Period sedamdesetih godina prošlog vijeka je bio jedan od perioda najveće gradnje u našem gradu. Tada su postavljeni novi standardi koji su poštovani do ratnih godina - rekao je Radojičić. On je upozorio da je od početka rata do danas ponovo došlo do narušavanja tih standarda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana