Malo prostora za velikog pisca

BANjALUKA - Ko iskreno i strasno ljubi Istinu, Slobodu i Otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog, a prezren i gladan kao pas.

Ovo su riječi jednog od velikana pisane riječi u srpskoj književnosti, Petra Kočića, rođenog na današnji dan 1877. godine.

Kočić je rođen u selu Stričići, nedaleko od Banjaluke, a osnovnu školu je završio u manastiru Gomionica. Srednju školu je počeo da pohađa u Sarajevu, a završio je u Beogradu, poslije čega je otišao u Beč da studira filozofiju. Godine 1904. vratio se u Srbiju, a nakratko je bio i učitelj u Skoplju. Dvije godine kasnije preselio se u Sarajevo i radio kao činovnik za izdavačku kuću "Prosvjeta", ali ubrzo poslije učešća u radničkom štrajku protjeran je u Banjaluku.

Prije austrougarske aneksije BiH pokrenuo je magazin "Otadžbina" u Banjaluci, a poslije toga i politički pokret koji je podržavao borbu protiv Austrougarske i naročito protiv ostataka feudalnog sistema. Kao nacionalni i socijalni revolucionar Kočić je imao podršku među seljacima i omladinom pa je izabran za člana Bosanskog sabora u Sarajevu.

Doktor književnosti sa Filološkog fakulteta u Banjaluci Duško Pevulja smatra da Petar Kočić danas nema mjesto kakvo zaslužuje.

- Godišnjica je prilika da se kaže da već dugo nemamo ništa relevantno o ovom piscu i da je on od primitivaca različitih vrsta sveden na ono što jednostavno nije! Onaj ko zna tri biografske pojedinosti o njemu zna da bi veliki pisac prezirao sve ovo vulgarizovanje što se povodom njegovog imena i djela ponavlja iz godine u godinu - kaže Duško Pevulja.

Djela

Među poznatim djelima Petra Kočića su drama "Jazavac pred sudom", zbirke priča "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja" i "Sudanija", pisana u formi dijaloga. David Štrbac, glavni lik iz "Jazavca pred sudom", postao je simbol za seljaka koji se bori sa nepravdom u društvu i državi.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.