Kuće padale kao kule od karata

Banjaluka - Od razornog zemljotresa jačine devet stepeni Merkalijeve skale, koji je ostavio grad u ruševinama i odnio 15 ljudskih života, sutra se navršavaju 43 godine, a mnogi stariji Banjalučani se tog 27. oktobra 1969. godine sjećaju sa velikom tjeskobom.

- Tada sam živjela u Njemačkoj i zemljotres se desio prvo jutro mog odmora ovdje. Bila sam u dvorištu ispred kuće, a mlađi brat je ostao unutra. Kuća se doslovno srušila kao kula od karata, a ja sam stajala kao ukopana, od šoka nisam mogla ni da vrisnem. Hvala Bogu, brat je ostao živ i zdrav, ali i sada kada se sjetim toga mogla bih da zaplačem. Ne ponovilo se - prisjeća se Mileva Gajić.

Avgustin Vodnik je toga jutra bio na terenu u Kotor Varošu i odmah je krenuo nazad za Banjaluku.

- Zatekli smo opšti haos, grad u ruševinama, panika ljudi, nije se znalo da li ima poginulih. Sjećam se da je vojska zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala povrijeđene. Ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova, ali pomoć je stizala sa svih strana - priča Vodnik.

Ali živ čovjek sve podnese, kako kaže Vodnik, i idućih godina intenzivno se radilo na izgradnji Banjaluke.

- Neki objekti su se vraćali u prijašnje stanje, a gradilo se i mnoštvo novih, pa danas imamo mnogo ljepši grad nego što je bio prije zemljotresa - istakao je Vodnik.

Tada dvadesetosmogodišnji mladić, Branko Trninić kaže da je zemljotres koji je prethodio ovom razornom spasio mnogo života.

- Većina ljudi je tu noć i provela napolju gdje ih je zadesio taj najjači zemljotres, što je bila sreća u nesreći, jer bi broj žrtava sigurno bio mnogo veći - rekao je Trninić.

U Seizmološkom zavodu RS kažu da je od tada pa do danas na području Banjaluke bilo sedam zemljotresa jačih od pet stepeni Merkalijeve skale.

- Banjalučko područje spada u zonu sedmog stepena maksimalno očekivanog intenziteta po Merkalijevoj skali, po seizmološkoj karti rađenoj u proteklih 50 godina, dok na karti za povratni period od 100 godina uže banjalučko područje spada u zonu osmog stepena maksimalnog seizmičkog intenziteta - rekla je seizmolog Vesna Šipka.

Prema njenim riječima, precizno predviđanje zemljotresa nije moguće i vjerovatno nikada neće ni biti zbog velike složenosti procesa koji dovode do potresa.

Još je istakla da je protivtrusna gradnja, prostorno planiranje, te obuka stanovništva za ponašanje pri pojavi zemljotresa najbolja zaštita od zemljotresa u savremenom društvu.

- Institut za zemljotresno inženjerstvo i inženjersku seizmologiju iz Skoplja je poslije zemljotresa 1969. godine vršio seizmičku mikrorejonizaciju urbanog područja grada Banjaluka. Kako se površina koju urbano područje grada zauzima od tada povećala šest puta, u planu je da se radi nova seizmička mikrorejonizacija - dodala je Šipka.

Sloga Banjalučana

Iako je razorio grad, zemljotres iz 1969. godine stanovnici grada na Vrbasu pamte po jednoj svijetloj tački - slozi svih Banjalučana.

- U tako velikim katastrofama ljudi se drže zajedno i pomažu jedni drugima. Vladala je neka posebna energija i bliskost među ljudima tih dana, koju nikada više nisam vidio, ni osjetio - dodao je Vodnik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.