Katanac stavljen na 109 privatnih preduzeća

Na području grada od početka ove godine zatvoreno je 109 privatnih preduzeća. Samo u posljednjih dvadeset dana na čak 33 samostalne trgovačke, ugostiteljske i zanatske radnje stavljen je katanac. Među onima koji više nisu mogli da rade bilo je i stomatoloških ambulanti.

Rekao je ovo za "Glas Srpske" portparol Administrativne službe grada Milenko Šajić.

- Najviše je zatvoreno samostalnih trgovinskih radnji, čak 40 od ukupnog broja svih zatvorenih poslovnih prostora. To je u trendu sa prošlom godinom. Lani je zatvoreno 655, a otvoreno 739 novih privatnih firmi. Najviše zatvorenih je, ponovo, bilo samostalnih trgovinskih radnji - 290, dok je najviše otvarano ugostiteljskih objekata, ukupno 206 - istakao je Šajić.

U Udruženju ekonomista RS kažu da je početkom ove godine privredna situacija teža nego što je bila prethodnih, što je dovelo do smanjenog obima prometa i poslovnih aktivnosti.

- Obaveze i doprinosi na plate zaposlenih povećali su se u februaru, pa se to sigurno odrazilo i na privatnike koji su zatvorili svoj privatni biznis. Vjerovatno su već imali manji obim poslovnih aktivnosti, tako da im nije isplativo da radnju održavaju i dalje - kazao je član Udruženja ekonomista RS Miloš Todorović.

Kako on naglašava, dodatni nameti koji su uvedeni utiču na sve.

- Uglavnom radnje zatvaraju poslodavci koji su već bili negdje na ivici rentabilnosti pa su im ove dodatne obaveze bile samo jedan povod više za zatvaranje - kaže Todorović.

Prema njegovim riječima, trend zatvaranja samostalnih trgovinskih radnji traje već duže vrijeme. Razlog je dolazak velikih tržnih centara, kojima oni ne mogu da konkurišu.

Sa njegovim mišljenjem slaže se i predsjednik asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović koji ističe da se problemi trgovaca već duže vrijeme talože, što dovodi do većeg broja zatvorenih trgovinskih radnji.

- Prije svega, razlog je dolazak velikih stranih centara koji je poremetio tržište stvorivši ogromnu konkurenciju. Poslije toga uslijedila je fiskalizacija i ograničenja marže, a samim tim je povećan i broj obaveza - rekao je Marjanović i dodao da je ekonomska kriza, takođe, veliki razlog koji je smanjio kupovnu moć potrošača.

On je istakao da samostalne trgovinske radnje manjeg kapaciteta nisu mogle da izdrže sve te namete, što je dovelo do njihovog zatvaranja.

Jedan od obrtnika koji je morao da zatvori svoju radnju, a koji je insistirao na anonimnosti, rekao je da jednostavno nije bilo posla.

- Da bih opstao, morao sam da držim cijene koje su nešto više nego u velikim trgovačkim centrima. Kako je kriza i narod pazi na svaki fening, isplativije je otići tamo gdje je jeftinije. Kada sam tri mjeseca poslovao sa gubitkom, shvatio sam da je zatvaranje trgovine neminovnost. Sada sam bez posla i jedva sastavljam kraj s krajem - rekao je naš sagovornik.

Opala kupovna moć

- Snimali smo situaciju koja pokazuje da isti broj mušterija uđe dnevno u jednu trgovinsku radnju, a pazar je opao. To znači da potrošači iz svoje korpe svakim danom izbacuju neki proizvod za koji smatraju da nije neophodan. Kupuju uglavnom osnovne životne namirnice kao što su hljeb i mlijeko - kaže Marjanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.