Foto: Istražili mračne dubine kraških vrela
Istraživanjem kraških vrela i izvora na području Republike Srpske i FBiH željeli smo da napravimo kompletnu dokumentaciju, koja u užem smislu podrazumijeva izradu podvodne topografije, uzimanje uzoraka biodiverziteta, kao i potpunu analizu kvaliteta vode.
Izjavio je to predsjednik Ronilačkog kluba "Buk" Boris Trninić, poslije završene pete međunarodne ekspedicije "Kraška vrela 2010", čiji su organizatori bili Banjalučani.
- Ova ekspedicija realizovana je sa speleoroniocima iz međunarodne asocijacije GUE (Global Underwater Explorers). Kao organizatori obezbijedili smo potpunu logistiku za ovaj veoma zahtjevan poduhvat. Sve je uspješno urađeno i sa te strane kao domaćini možemo da budemo zadovoljni - rekao je Trninić.
Prema njegovim riječima, tokom ove međunarodne ronilačke ekspedicije obrađena su vrela Zdena, Dabar i Oko na području opštine Sanski Most, vrelo Bastašice kod Drvara te vrelo Mračaj, koje se nalazi na području opštine Mrkonjić Grad.
- Prvi put ekspedicija se bavila istraživanjem vrela na području grada Mostara - dodao je Trninić.
Još je istakao da je najveći uspjeh ostvaren na vrelu Bastašice.
- Tu je postojeća linija u otkrivanju podzemnih pećina od prošle godine pomaknuta sa 350 na 800 metara, a maksimalna dubina koja je izmjerena iznosila je 75 metara - rekao je Trninić.
Još je naglasio da je ovogodišnja ekspedicija okupila najveće stručnjake iz ove oblasti, koji su došli iz Engleske, Francuske i Meksika poznatog po najvećim podvodnim kompleksima na svijetu.
Inače banjalučki ronioci su ove godine imali brojne aktivnosti, od obuke novih ronilaca, spasilaca do redovnih akcija koje se sprovode sa MUP-om RS
- Nažalost, u opisu našeg posla je i izvlačenje žrtava, odnosno utopljenika iz Vrbasa. Po završetku ekspedicije vratili smo se čišćenju krajiške ljepotice od krutog otpada i od minsko-eksplozivnih sredstava bačenih u vodu. Sve činimo da bi Vrbas bio čistiji i bezbjedniji za kupanje, ali i spreman dočekao takmičare Evropskog prvenstva u flaj fišingu, koje će biti održano u septembru - zaključio je Trninić.
- Speleoronjenje spada u najekstremniji vid ronjenja. Temperature vode na kojima se roni su često niske, između pet i osam stepeni. Sve se odvija u totalnom mraku, a zaroni su trajali i po pet sati, zajedno sa dekompresijom - rekao je Trninić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.