Grickalice i reklame “lijepe” kilograme

Banjaluka - Zbog problema sa viškom kilograma Savjetovalište za ishranu zdravih i bolesnih Instituta za javno zdravstvo u Banjaluci protekle godine posjetilo je oko 550 odraslih pacijenata, što je za oko 150 više nego 2010. godine, a primjetan je i veliki broj gojazne djece.

Prema podacima Doma zdravlja, timovi porodične medicine su ove godine obavili 1.704 pregleda za upis djece u prvi razred, od čega je oko 187 bilo gojazno.

- Veliki broj djece sa ovim problemom uočen je i na sistematskim pregledima u starijim razredima osnovnih škola - kažu u Domu zdravlja.

Specijalista u Institutu za javno zdravstvo dr Vesna Rudić-Grujić kaže da ova djeca imaju povećan rizik za nastanak velikog broja oboljenja, kao što su astma, infekcije kože, apneja u spavanju, bolovi u zglobovima..

- Kod gojazne djece češće se sreću i ozbiljna zdravstvena stanja, koja ponekad i dugo budu neprimijećena, kao što su povećan krvi pritisak, dijabetes melitus tip dva, visok holesterol, kamen u žuči i drugo - istakla je Rudić-Grujić.

Kako ona navodi, osim ovih zdravstvenih problema gojaznost ima i psihološke posljedice.

- Gojazna djeca imaju manje samopoštovanje i samopouzdanje, što je povezano sa njihovim lošijim uspjehom u školi, položajem među drugarima i nastankom depresije, a često su izložena i diskriminaciji od strane društva - rekla je Rudić-Grujić.

Ona je istakla da je ovaj problem kod djece i adolescenata sve izraženiji u svijetu i kod nas.

- Prema posljednjim studijama, koje su rađene 2008. godine, među djecom uzrasta od deset do 14 godina u gradu, prekomjernu tjelesnu masu imalo je 26,5 odsto djevojčica i 36,8 odsto dječaka - rekla je Rudić-Grujić.

Prema njenim riječima, osnovni uzrok gojaznosti su nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost.

- Danas djeca previše jedu slatkiše, grickalice i dosta vremena provode ispred televizora ili kompjutera. Prevencija gojaznosti kod djece se sprovodi zdravstveno-vaspitnim radom i bavljenjem fizičkim aktivnostima, ali i edukovanjem čitavog društva o ozbiljnosti problema koje donosi gojaznost - naglasila je Rudić-Grujić.

Pedijatar subspecijalista nutricionista primarijus dr Biljana Suzić u Univerzitetskom kliničkom centru istakla je da su istraživanja pokazala da postoji direktna veza između gojaznosti i vremena provedenog u gledanju televizije.

- Za djecu koja više gledaju televiziju 50 odsto je veća vjerovatnoća da će biti gojazna, ne samo zbog smanjene fizičke aktivnosti, već i zbog uticaja propagandnih reklama. Postoje podaci da su djeca godišnje izložena uticaju od oko 10.000 reklama o hrani, od kojih se njih 95 odsto odnosi na brzu hranu, slatkiše, ušećerene žitne pahuljice i slatke sokove - rekla je Suzićeva.

Savjeti

- Važno je naučiti da se obroci ne preskaču i poželjno je uzeti dnevno četiri do pet obroka i jesti polako. Treba uzimati raznovrsnu hranu - žitarice, povrće, voće, mlijeko i mliječne proizvode sa manjim procentom masnoće… Obavezno smanjiti unos slatkiša, izbaciti iz ishrane grickalice, “brzu hranu”, gazirane sokove. Treba piti dosta negazirane vode i povećati fizičku aktivnost - rekla je Suzićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.