Doktore, zagnojila mi se zanoktica!

Banjaluka - Ljekarsku pomoć u Službi hitne pomoći u Banjaluci dnevno zatraži oko 150 pacijenata, a čak 30 odsto njih javlja se zbog banalnih tegoba i tako stvaraju nepotrebne gužve.

Rekla je ovo "Glasu Srpske" načelnik Službe hitne pomoći u banjalučkom Domu zdravlja dr Nada Banjac.

- Trudimo se da zbrinjavamo pacijente po kriterijumu hitnoće. U velikom broju slučajeva da bi se uopšte utvrdilo da li je nekome potrebna hitna pomoć ili taj zdravstveni problem mogu riješiti liječenjem u ambulantama porodične medicine, moramo da ga pregledamo, što nekada zahtijeva opširne ljekarske analize. Na primjer, kada nam dođe pacijent i žali se na bol u ramenu, to na prvi pogled nije hitan slučaj, ali moramo da uradimo EKG snimanje jer vrlo lako može biti i infarkt - priča Banjac.

Prema njenim riječima, veliki je broj, i na terenu i u ambulanti, onih koji se javljaju za razne sitnice poput zagnojene zanoktice, sumnja da na koži ima krpelj, a to bude obični trn, peckanje prilikom mokrenja, temperatura 37,2...

- Često je u pitanju i neobjektivno navođenje simptoma, a kada dođemo na lice mjesta vidimo da taj zdravstveni problem nije potrebna hitna pomoć. Nedavno smo imali poziv iz Krupe na Vrbasu, da se žena posjekla i teško krvari. Kada smo stigli na lice mjesta u pitanju je bila mala posjekotina na prstu, koja je mogla da se ispere alkoholom i na nju stavi flaster. U međuvremenu, naše osoblje u nedostatku vozila, trčalo je do susjednog naselja gdje su reanimirali pacijenta od srčanog udara - priča Banjac.

Ona je istakla da je jedan od razloga što se pacijenti i zbog minimalnih tegoba javljaju u službu hitne pomoći jeste i da bi se izbjeglo čekanje i procedure kod porodičnog doktora.

- To je za njih najbrži i najlakši način da im se urade potrebni nalaz. U većini slučajeva takvih pacijenata se jako teško i "riješiti" i usmjeriti porodičnom ljekaru, jer su veoma uporni, a nekada neprijatni i agresivni. Često se dešava i da nas zovu zbog nepokretne osobe samo da bi iskoristili prevoz do doktora i nošenje - kazala je Banjac. 

Kako ona navodi, ponekad čak pacijenti sami insistiraju na bolničkom liječenju.

- Ovakvih slučajeva je uvijek bilo, ali mi se svakodnevno trudimo da održimo red u zdravstvenom sistemu. Znamo da većina ljudi nije zdravstveno prosvijećena i da ne mogu znati da li su neki simptomi alarmantni, ali treba se voditi nekom logikom i za ono što može pričekati do ujutru ne tražiti hitnu pomoć - dodala je Banjac.

Šezdesettrogodišnja Slavica Grujičić kaže da još nikada nije zatražila hitnu pomoć.

- Iako me zdravlje i ne služi najbolje i ne znam ni broj tableta koji popijem dnevno, hvala bogu nije bilo situacija da mi je trebala hitna pomoć. Doktoru idem samo baš kada mi tegobe postanu nepodnošljive. Ali znam mnogo onih koji su česti gosti te ustanove i bez velikih potreba. Svi smo različiti i svako od nas ima svoje strahove i "demone" sa kojima ne može da se izbori - kazala je Grujičićeva.

Stresan posao

- Opšte je poznato da je urgentna medicina najstresniji dio zdravstvenog sistema. Naš posao je veoma težak i odgovoran. Često se dešava da ishod bolesti pacijenta bude tragičan, na šta ne možemo da utičemo. To je veliki psihički pritisak i jedino što nam pomaže u takvim situacijama je saznanje da smo dali sve od sebe da spasimo pacijenta - rekla je Banjac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.