Foto: Vrenč Inc
| Na šta vozači moraju da obrate pažnju
Sa dolaskom kasne jeseni i sve kraćim danima, vozače očekuju uslovi koji zahtijevaju dodatni oprez u saobraćaju.
Fakti:
Magla, kiša, mokri kolovozi i raniji pad mraka smanjuju vidljivost i otežavaju upravljanje vozilom, zbog čega je važno na vrijeme provjeriti ispravnost automobila i prilagoditi vožnju uslovima na putu.
Poseban oprez potreban je u jutarnjim i večernjim časovima, kada je vidljivost često smanjena, a pješaci, biciklisti i drugi učesnici u saobraćaju teže uočljivi.
Dodatni rizik predstavljaju putevi van naseljenih mjesta, gdje osvjetljenje nije uvijek dovoljno, kao i dionice uz rijeke, u dolinama i na planinskim prevojima, gdje se može pojaviti gusta magla.
Jedna od najvažnijih stvari koje vozači mogu da urade jeste da provjere ispravnost svjetala na vozilu. Neispravna ili prljava svjetla smanjuju mogućnost da vozač na vrijeme uoči prepreku, ali i da drugi učesnici u saobraćaju blagovremeno primijete vozilo.
Prije polaska treba provjeriti kratka i duga svjetla, pokazivače pravca, stop-svjetla i zadnja poziciona svjetla. Važno je provjeriti i ispravnost svjetala za maglu, ukoliko ih vozilo ima.
Vozači bi trebalo redovno da čiste farove, zadnja svjetla i vjetrobransko staklo, jer se tokom kišnih dana na njima brzo nakupljaju voda, blato i nečistoće.

Prilikom vožnje kroz maglu treba koristiti odgovarajuća svjetla i izbjegavati duga svjetla kada njihov odsjaj dodatno smanjuje vidljivost. Zadnje svjetlo za maglu treba uključivati kada je magla gusta i kada je to potrebno, a isključiti ga kada se vidljivost popravi kako se drugi vozači ne bi nepotrebno zaslepljivali.
Kiša i mokar kolovoz zahtijevaju smanjenje brzine i veći razmak između vozila. Na klizavoj podlozi kočenje je manje efikasno, a naglo kočenje ili oštro okretanje volana mogu dovesti do gubitka kontrole nad vozilom.
Posebno opasne mogu biti lokve i dionice na kojima se zadržava veća količina vode. Pri većoj brzini može doći do akvaplaninga, odnosno gubitka kontakta pneumatika sa podlogom zbog sloja vode na kolovozu.
U takvim situacijama važno je izbjegavati nagle pokrete volanom i kočnicom, postepeno smanjiti brzinu i držati dovoljno rastojanje od vozila ispred sebe.
Vozači bi trebalo da obrate pažnju i na stanje pneumatika. Istrošen profil smanjuje sposobnost odvođenja vode i povećava rizik od proklizavanja, naročito tokom obilnijih padavina.
U uslovima magle najvažnije je brzinu prilagoditi stvarnoj vidljivosti. Vozač ne bi trebalo da se oslanja na ograničenje brzine kao na brzinu kojom je u svakom trenutku bezbjedno voziti.
Kada se vidljivost naglo smanji, potrebno je usporiti, povećati razmak od vozila ispred sebe i izbjegavati rizična preticanja. Posebno je opasno pratiti zadnja svjetla vozila ispred sebe bez dovoljnog odstojanja, jer i ono može naglo usporiti ili naići na prepreku.
Ukoliko je magla toliko gusta da je nastavak vožnje nebezbjedan, najbolje je zaustaviti se na bezbjednom mjestu van kolovoza, ako je to moguće, i sačekati da se uslovi poprave. Zaustavljanje u saobraćajnoj traci ili na nepreglednom dijelu puta može stvoriti dodatnu opasnost.

Kraći dani i lošiji vremenski uslovi posebno utiču na bezbjednost pješaka. Tamna odjeća, kiša i odsjaj svjetala mogu otežati njihovo uočavanje, naročito na neosvijetljenim putevima i u blizini pješačkih prelaza.
Vozači bi zato trebalo da uspore pri približavanju pješačkim prelazima, školama, autobuskim stajalištima i naseljenim mjestima. Poseban oprez potreban je u blizini djece, koja mogu iznenada istrčati na kolovoz.
I pješaci mogu doprinijeti sopstvenoj bezbjednosti nošenjem svjetlije odjeće i reflektujućih elemenata, posebno kada se kreću putevima bez trotoara i javne rasvjete.
Pored svjetala i pneumatika, pred početak zimske sezone treba provjeriti kočnice, brisače, tečnost za pranje vjetrobranskog stakla i stanje akumulatora.
Brisači koji ostavljaju tragove ili ne uklanjaju vodu ravnomjerno mogu značajno smanjiti vidljivost tokom kiše. Takođe, vjetrobransko staklo treba da bude čisto sa unutrašnje i spoljašnje strane, jer zamagljivanje dodatno otežava vožnju.
U BiH obaveza posjedovanja zimske opreme počinje 1. novembra i traje do 1. aprila naredne godine. Prema važećem pravilniku, zimsku opremu čine propisane kombinacije zimskih pneumatika, odnosno ljetnih pneumatika odgovarajućeg profila uz lance za snijeg ili druge uređaje za povećanje trakcije.

Vozači ne bi trebalo da čekaju prve snježne padavine da bi pripremili vozilo, jer se niske temperature, poledica i magla mogu pojaviti i prije nego što se snijeg zadrži na kolovozu.
Prije nego što krenete na put, provjerite:
Najvažnije je da vozači ne žure, održavaju bezbjedno rastojanje i brzinu prilagode stanju kolovoza i vidljivosti.
Tokom jeseni i zime uslovi na putu mogu se promijeniti za kratko vrijeme, pa oprez i ispravno vozilo ostaju najvažniji preduslovi bezbjedne vožnje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.