Tajna dobrih lingvista: Kako zvuci pomažu u brzom savladavanju jezika?

LONDON/TOKIO - Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) i Univerziteta Tohoku u Japanu došli su do zaključka da najbolji lingvisti obrađuju nepoznate zvuke stranog govora više kao negovorne zvuke i da uče moderne jezike tako što čuju strane termine kao slučajnu buku a ne riječi, navodi se u zajedničkoj studiji.

Do tog zaključka istraživači su došli tako što su uporedili slušnu preciznost 67 japanskih učenika engleskog jezika, tako što su mjerili njihovu sposobnost da detektuju neznatne promjene u visini tona, dužini i tonu glasa u negovornim zvucima, prenosi danas "Gardijan".

Koristeći funkcionalne MRI skeniranja, mjerili su moždanu aktivnost učesnika dok su pokušavali da razlikuju engleske samoglasnike koji se ne javljaju u japanskom i otkrili su da su oni sa većom auditivnom preciznošću savladali izgovor novih jezika brže i tačnije od drugih učenika, a da su se manje oslanjali na lijevi senzomotorni sistem mozga, koji je uključen u obradu jezika, prilikom obrade zvukova stranog jezika.

Umjesto toga, njihovi obrasci moždane aktivnosti bili su slični onima koji se javljaju kada mozak obrađuje zvuke koji nisu govor, a sa manje smetnji od postojećih obrazaca njihovog maternjeg jezika ovim učenicima je bilo jednostavnije da precizno obrade nove glasove.

Nasuprot tome, oni sa nižom slušnom preciznošću više su se oslanjali na lijevu senzomotornu mrežu mozga kada su slušali zvuke stranog jezika i koristili su obrasce izgovora svog maternjeg jezika kada su obrađivali nepoznate zvuke.

Najnovija otkrića dovela su u pitanje stereotipe da su Britanci manje vješti u jezicima, a profesor Kazuja Saito-van Poeteren, vodeći autor i profesor obrazovanja drugog jezika na Institutu za obrazovanje Univerziteta u Londonu, rekao je da ne misli "da su Britanci biološki loši u jezicima".

"Problem je vjerovatnije u tome što mnogi ljudi dobijaju premalo značajnog znanja, u kombinaciji sa metodama nastave koje ne treniraju nužno slušne vještine potrebne da bi se to ograničeno znanje maksimalno iskoristilo", kazao je Poeteren.

Dodao je da nalazi takođe ukazuju na to da bi škole trebalo da se fokusiraju na glasove mnogo više nego samo na gramatiku i vokabular kada predaju moderne jezike.

"Učenje stranih jezika trebalo bi da se pomjeri dalje od pristupa zasnovanog na 'više vježbanja' i da se okrene ka onom koji razvija sluh učenika za učenje jezika u skladu sa njihovim slušnim karakteristikama", rekao je Poeteren.

Prema istraživanju, ako neko želi da postane zaista dobar u francuskom, arapskom ili mađarskom jeziku, ne treba da počne sa učenjem vokabulara i gramatike napamet, već da se fokusira na to kako ti jezici zvuče.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.