Šta bi se dogodilo kada bi Mjesec iznenada nestao?

Mjesec kruži oko Zemlje milijardama godina. Na prosječnoj udaljenosti od oko 384.400 kilometara, jedini prirodni satelit naše planete oblikuje život na Zemlji mnogo više nego što većina ljudi shvata.

Povodom Međunarodnog dana Mjeseca, koji je obilježen 20. jula, NASA je ponudila naučno utemeljen odgovor na zanimljivo pitanje – šta bi se dogodilo kada bi Mjesec iznenada nestao?

Nestanak godišnjih doba

Odgovor američke svemirske agencije je jasan – Zemlja bi postala potpuno drugačije mjesto.

Neke posljedice bile bi trenutne, poput znatno tamnijih noći i drastično slabijih plima i oseka. Druge bi se razvijale tokom dugih perioda, pa čak i milijardi godina, uključujući promjene stabilnosti Zemljine ose i njene rotacije.

Dakle, Mjesec je jedini prirodni satelit Zemlje. Iako na njemu nije moguć život kakav poznajemo, jer nema atmosferu, njegova uloga u održavanju uslova za život na našoj planeti od presudnog je značaja.

Njegova gravitacija djeluje kao stabilizator Zemljine ose rotacije. Ta osa je danas nagnuta pod uglom od približno 23,5 stepeni u odnosu na ravan Zemljine putanje oko Sunca, a upravo taj nagib omogućava smjenu godišnjih doba na sjevernoj i južnoj hemisferi.

Kada bi Mjesec nestao, stabilnost Zemljine ose bila bi ozbiljno narušena.

Prema proračunima stručnjaka iz Kraljevskih muzeja Griniča (Royal Museums Greenwich), nagib ose mogao bi da počne naglo i nepredvidivo da se mijenja.

U najekstremnijem scenariju osa bi mogla da bude gotovo uspravna, zbog čega bi godišnja doba gotovo nestala. Ukoliko bi se, s druge strane, nagib dodatno povećao, pojedini dijelovi planete mogli bi da doživljavaju mnogo toplija ljeta, znatno oštrije zime ili čak nova ledena doba.

Slabije plime i osjeke

Mjesec je i glavni pokretač plime i oseke na Zemlji. Njegova gravitaciona sila odgovorna je za najveći dio periodičnog podizanja i spuštanja nivoa mora.

„Sunce takođe utiče na plimu i oseku, ali je njegov uticaj približno upola slabiji od uticaja Mjeseca“, objašnjava Martin Knapmajer iz Njemačkog centra za vazduhoplovstvo i astronautiku (DLR).

Bez Mjeseca plima i oseka bile bi višestruko slabije. To bi iz korijena promijenilo priobalne ekosisteme koji zavise od njihovog redovnog ciklusa. Mnoge vrste, poput školjki, morskih zvijezda, puževa i brojnih rakova, mogle bi da izgube svoja prirodna staništa.

Pošto plima i oseka utiču i na okeanske struje koje raspoređuju toplotu širom planete, razlike u temperaturama između različitih regiona Zemlje mogle bi da postanu znatno izraženije.

Mjesec utiče na Zemlju i na još jedan važan način. Tokom milijardi godina njegova gravitacija postepeno je usporavala rotaciju naše planete. U dalekoj prošlosti jedan dan trajao je svega nekoliko sati, dok danas traje približno 24 časa.

„Kada bismo ovog trenutka uklonili Mjesec, njegovo usporavanje Zemljine rotacije bi prestalo, ali ne bi postojala sila koja bi ponovo ubrzala okretanje Zemlje“, kaže Knapmajer.

Znatno tamnije noći

Međutim, tokom milijardi godina Sunce bi nastavilo da usporava Zemljinu rotaciju, pa bi na kraju moglo da dođe do toga da Zemlja Suncu uvijek bude okrenuta istom stranom, slično kao što Mjesec danas prema Zemlji stalno pokazuje istu hemisferu.

Idemo dalje. Nestanak Mjeseca odmah bi pogodio i životinjski svijet, prenosi The Star.

Mnoge noćne vrste koriste mjesečevu svjetlost za orijentaciju ili su svoje lovačko i reproduktivno ponašanje prilagodile mjesečevim mijenama.

Bez Mjeseca noći bi bile znatno tamnije, a pojedinim predatorima bilo bi teže da pronađu plijen, dok bi druge vrste mogle da imaju koristi od većeg mraka.

Takve promjene mogle bi značajno da izmijene postojeće ekosisteme i naruše ravnotežu između brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Dakle, iako bi Zemlja nastavila da postoji i bez svog prirodnog satelita, naučnici ističu da bi posljedice njegovog nestanka bile dalekosežne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.