Saharske mumije stare 7 hiljada godina imaju nepoznatu DNK

BEOGRAD - Sahara je danas beskrajna pješčana pustinja – negostoljubiva i surova, ogoljena od života. Ipak, prije nekoliko hiljada godina, ovaj prostor bio je sasvim drugačije mjesto.

U vrijeme poznato kao Afrički vlažni period, koji je trajao od oko 14.800. do 5.500. godine prije nove ere, Sahara je bila zelena, bogata vodom, ispunjena jezerima, močvarama i životom. Bila je savana u punom cvatu – plodna zemlja na kojoj su ljudi mogli da obrađuju tlo, love, gaje stoku i grade zajednice.

U tom zelenom prostranstvu živjeli su neolitski narodi, a jedno zabačeno mjesto na jugozapadu današnje Libije, poznato kao pećinski zaklon Takarkori, danas je epicentar arheološke revolucije.

Upravo tu su pronađene dvije mumificirane žene, pastirke koje su živjele prije više od 7.000 godina. Njihovi ostaci, čudesno očuvani suvim saharskim vjetrovima, donijeli su nauci otkriće koje se rijetko viđa – genetski materijal koji ne samo da je preživio milenijume, već potpuno iznenađuje svojim porijeklom.

Nepoznata DNK

Ekspedicija međunarodnih stručnjaka, koju je predvodila dr Nada Salem, arheogenetičarka sa Instituta Maks Plank za evolutivnu antropologiju, uspjela je da, uprkos teškim uslovima, izoluje dijelove drevne DNK iz mumificiranih tijela.

Ispostavilo se da ova DNK ne odgovara nijednoj poznatoj genetskoj liniji modernih ljudi – ni afričkim, ni evropskim, niti bilo kojoj drugoj poznatoj populaciji današnjice, prenosi portal Free Jupiter.

„Očekivali smo da ćemo pronaći genetsku sličnost sa nekim savremenim narodima Sjeverne Afrike, ali ono što smo otkrili ukazuje na sasvim drugačiji genetski profil“, izjavila je dr Salem.

„Ove žene ne dijele DNK sa današnjim ljudima – to znači da su pripadale populaciji koja je u međuvremenu potpuno nestala sa lica Zemlje“.

Izgubljeno poglavlje ljudske evolucije

Ovo zapanjujuće otkriće pokreće mnoga pitanja: Ko su bili ovi ljudi? Gdje su nestali? Da li su uopšte imali kontakt sa drugim populacijama?

Neki stručnjaci sugerišu da se možda radi o izolovanoj grupi koja nije ostavila potomke u današnjim populacijama. Drugi čak nagađaju da je moguće da su ti neolitski stanovnici potomci mnogo starijih migracija izvan poznatih tokova ljudske evolucije.

U svakom slučaju, genetska analiza mumija iz Takarkorija imaće dalekosežne posljedice po razumijevanje ljudske prošlosti u Africi i šire.

U doslovnom smislu, pronađena je karika koja nedostaje, ali umjesto da popuni prazninu u istoriji – otvorila je novu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.