Pronađen fosil Homo ekrektusa star 140.000 godina

Na sjeveroistoku Jave, u blizini Surabaje, pronađeno je više od 6.000 fosilnih ostataka tokom iskopavanja morskog pijeska. Otkriće je rezultat međunarodne saradnje stručnjaka sa Univerziteta u Lajdenu, kao i indonežanskih, australijskih, njemačkih i japanskih naučnika. Fosili su trenutno smješteni u Geološkom muzeju u Bandungu, navodi se u saopštenju.

Analiza uzoraka sedimenta pomoću metode optički stimulisane luminescencije (OSL) pokazala je da potopljena dolina datira iz perioda između 163.000 i 119.000 godina, što je smješta u pretposlednji glacijal. 

- Ovo čini naša otkrića zaista jedinstvenim. Fosili potiču iz riječne doline koja se vremenom ispunila pijeskom, a materijal datiramo na približno 140.000 godina - izjavio je Harold Berguis, arheolog sa Univerziteta u Lajdenu.

Život Homo erektusa pre 140.000 godina

Prije 140.000 godina, kada je nivo mora bio znatno niži, Sandalend – danas potopljen region – bio je prostrana nizija koja je povezivala Javu s azijskim kopnom. Ova oblast, nalik današnjoj afričkoj savani, bila je dom brojnim životinjama: slonovima, nosorozima, krokodilima, nilskim konjima, komodo zmajevima, pa čak i riječnim ajkulama.

Novi nalazi otkrivaju da je Homo erektus nastanjivao ovaj plodni pejzaž, bogat izvorima hrane. Fosili upućuju na prisustvo stalne slatke vode, obilje školjki, ribe, jestivih biljaka i plodova. Na kostima vodenih kornjača otkriveni su tragovi posjekotina, dok su brojne kosti goveda bile polomljene – što ukazuje na aktivan lov i vađenje koštane srži.

Nova slika o Homo erektusu sa Jave

Fosilni ostaci Homo erektusa ranije su otkriveni na Javi, naročito na lokalitetima Trinil, Sangiran i Ngandong. Naučnici su dugo smatrali da je ova populacija bila izolovana od ostatka svijeta.

Međutim, novi nalazi sugerišu suprotno – da se Homo erektus širio po prostranim nizijama Sandalenda tokom perioda niskog nivoa mora, vjerovatno prateći tokove velikih rijeka. 

- Već smo znali da je Homo erectus sakupljao rečne školjke. Ali sada imamo dokaze o lovu na krupnu divljač i složenijem ponašanju nego što se ranije pretpostavljalo - navodi Berguis.

Istraživački tim pretpostavlja da su neka ponašanja možda proizašla iz kontakta sa drugim grupama hominina sa azijskog kopna, kroz kulturnu razmenu ili čak genetsko ukrštanje. Time se dovodi u pitanje dugogodišnja pretpostavka o potpunoj izolovanosti javanske populacije Homo erektusa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.