Naučnici upozoravaju: Mediteran kakav smo poznavali više ne postoji

RIM – Klimatske promjene mijenjaju lice Sredozemnog mora. Naučnici upozoravaju da Mediteran kakav su poznavale prethodne generacije više ne postoji, jer zagrijavanje vode dovodi do nestanka autohtonih vrsta i širenja stotina invazivnih organizama.

Istraživači navode da su klimatske promjene, koje su uglavnom posljedica sagorijevanja fosilnih goriva poput nafte, uglja i gasa, pretvorile Sredozemno more u jedno od najugroženijih područja na planeti.

Naučnici su Mediteran označili kao „žarište“ klimatskih promjena, a procjenjuje se da bi temperatura njegovih voda do 2100. godine mogla porasti za dva do šest stepeni Celzijusa.

Stotine novih vrsta stižu kroz Suecki kanal

Stručnjaci upozoravaju da se broj invazivnih vrsta u Sredozemlju značajno povećao posljednjih decenija, posebno nakon 2000. godine, kada je zabilježen i značajan rast temperature mora.

Prema podacima Generalne komisije za ribarstvo u Mediteranu pri Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu, u ovom moru je identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih je oko 800 već trajno uspostavljeno.

Mnoge od njih stigle su kroz Suecki kanal, a sada se šire prema zapadnom Mediteranu, u pravcu obala Francuske i Španije.

Jedan od najpoznatijih primjera je riba lav, koja je prvi put zabilježena u istočnom Mediteranu 2012. godine, a zatim se brzo proširila prema zapadu.

„Mediteran naših predaka je izgubljen“

Morski biolog Ernesto Azuro iz Instituta za morske biološke resurse i biotehnologiju Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije ocijenio je da su promjene u Mediteranu u velikoj mjeri nepovratne.

– Mediteran naših djedova, predaka i drevnih Grka i Rimljana zauvijek je izgubljen – rekao je Azuro.

On je dodao da je zagrijavanje mora stvorilo pogodne uslove za širenje vrsta poput pegave ribe naduvače, koju naučnici opisuju kao „proždrljivog predatora i jednog od najgorih osvajača“.

– Mediteran će biti siromašniji, sa manje vrsta, jer klimatske promjene istočni dio mora čine sve nepogodnijim za autohtone organizme – naveo je Azuro.

Jadran ostao bez velikog broja dagnji

Posebno zabrinjavaju podaci o nestanku pojedinih vrsta u Jadranu i istočnom Mediteranu.

Naučnici navode da su plićaci istočnog Mediterana izgubili čak 93 odsto populacije mekušaca, dok su duž jadranske obale, nekada bogate dagnjama, velike kolonije stradale zbog visokih temperatura mora koje su ponekad prelazile 30 stepeni Celzijusa.

– Od Venecije na sjeveru do Barija na jugu izumiranje je bilo spektakularno. Budućnost dagnji u Jadranu nije dobra, osim ako ne pronađemo populacije sposobne da prežive nove klimatske uslove – rekao je Azuro.

Opasne vrste ugrožavaju i ljude

Naučnici upozoravaju da neke nove vrste predstavljaju rizik i za ljudsko zdravlje.

Riba naduvača sadrži toksine koji mogu biti smrtonosni ako se konzumira, dok bodlje ribe lav mogu izazvati ozbiljne povrede.

Istovremeno, neke invazivne vrste imaju i ekonomski potencijal. Riba lav, na primjer, prodaje se po visokim cijenama u pojedinim zemljama.

Na Kipru, koji je zbog blizine Sueckog kanala prvi osjetio posljedice širenja ovih vrsta, ribari su primijetili značajno smanjenje autohtonih vrsta poput crvenog cipla.

Problem predstavljaju i ribe zečevi, koje uništavaju alge sa morskog dna i time mijenjaju staništa brojnih domaćih vrsta.

Naučnici traže hitne mjere

Stručnjaci smatraju da je ključno smanjiti emisiju gasova koji izazivaju klimatske promjene, ali i preduzeti mjere kako bi se usporilo dalje širenje invazivnih vrsta.

Jedno od rješenja je obavezan tretman balastnih voda sa brodova, koje mogu prenijeti nove organizme.

Prema procjenama naučnika, takve mjere mogle bi smanjiti broj novih stranih vrsta koje stižu brodskim transportom za 95 do 99 odsto.

Takođe se predlaže promjena politike ribarstva i zaštita autohtonih vrsta kako bi se omogućio njihov oporavak.

– U narednim godinama najveći izazov biće obnova prirode i pronalaženje novih načina za očuvanje morskog ekosistema – zaključio je zoolog Pjero Đenovezi Papik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.