Foto: Ria Novosti
| Misteriozno otkriće kod Sevastopolja
Tokom nedavnih ispitivanja, pronađena je masivna kamena struktura, skrivena u dubinama mora, čije porijeklo vodi daleko u prošlost ovog burnog prostora.
Ono što je u početku djelovalo kao obična geološka formacija, ubrzo se pokazalo kao trag davno nestalog svijeta, prenosi Heritage Daily.
Arheolozi su otkrili kamenu građevinu za koju se vjeruje da je bila dio antičkog grada Hersones Taurijski, ili Hersones, smještenog na prostoru današnjeg Sevastopolja.
To je bila antička kolonija, koju su prije oko 2.500 godina osnovali grčki doseljenici. U svoje vrijeme je predstavljala kulturno-trgovački centar sjevernog dijela crnomorske obale.
Tokom ranog srednjeg vijeka, grad je postao dio Vizantijskog carstva, iako je zadržao određeni stepen samouprave.
Zbog udaljene i izolovane lokacije, Hersones je imao dvostruku ulogu - bio je strateško osmatračko mjesto nad trgovačkim rutama, ali i mjesto u koje su slati politički i crkveni prognanici. U ovom gradu su, između ostalih, završili papa Klement I, papa Martin I, kao i svrgnuti vizantijski car Justinijan II.
Grad je počeo da propada nakon razaranja koje su 1299. godine izvršile mongolske snage. Vizantijski istorijski izvori posljednji put pominju Hersones 1396. godine, dok arheološki dokazi ukazuju da je ubrzo nakon toga u potpunosti napušten.
Ruševine antičkog grada, uključujući hramove, stambene objekte i pozorište, upisane su 2013. godine na Listu svjetske baštine UNESCO.
Najnovije podvodno otkriće rezultat je savremenog istraživanja, sprovedenog pomoću sofisticiranih metoda, među kojima se posebno ističe ERT (Bottom Electrical Resistivity Tomography).
Ova tehnika omogućila je mapiranje obale i otkrivanje zakopanih arheoloških struktura bez narušavanja njihovog integriteta.

Istraživanje je predvodio Vladimir Glazunov, profesor na Rudarskom univerzitetu u Sankt Peterburgu. Tim je identifikovao izduženi kameni bedem, koji je djelimično vidljiv na kopnu, a djelimično potopljen.
Naučnici vjeruju da je ova konstrukcija bila dio odbrambenog sistema grada ili hidrotehnička građevina povezana s upravljanjem obalom.
Otkriveni bjedem dugačak je oko 23 metra, širok približno 10 metara, a visinska razlika u njegovoj strukturi prelazi dva metra.
Tokom iskopavanja kamenih blokova pronađeni su brojni predmeti koji uglavnom potiču iz srednjeg vijeka, uključujući fragmente keramike, dio mermerne arhitektonske dekoracije i posudu za piće izrađenu od krečnjaka.
Istraživači planiraju da nastave rad na ovom lokalitetu tokom naredne sezone, u nadi da će dodatna ispitivanja rasvijetliti ulogu ove građevine i pružiti nova saznanja o životu i odbrani nekadašnjeg Hersonesa, prenosi Telegraf.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.