„Artemis 2“ se sada nalazi u Zemljinoj orbiti. Kapsula „orajon“ će kružiti oko Zemlje do drugog dana leta (danas, 2. april, četvrtak), kada će biti izveden naredni potisak za translunarni let, koji će je poslati na ostatak njenog puta ka Mjesecu.

Spektakularno polijetanje

Vrijeme je 90 odsto  bilo povoljno za lansiranje, nakon što su jutarnje kiše kratko prošle preko lansirnog kompleksa.

Nakon što su astronauti su ušli u Orion kapsulu, provjereni su sistemi i odrađene finalne provjere. NASA je zatim izvršila kontrolu opreme i temperature, a lansirni tim je dao konačnu potvrdu „GO!“.

Unutar kapsule Orion, astronauti su podigli vizire i odmah počeli sa zadacima kako bi procijenili kako je svemirski brod podnio ubrzanje do orbite brzinom od 28.160 kilometara na čas.

Sljedeća faza bila je otvaranje solarnih panela, koji će obezbjeđivati neprekidnu električnu energiju kapsuli Orion tokom cijelog putovanja ka Mjesecu.

Polijetanje je počelo kada su motori ogromne rakete SLS zasvijetlili, stvarajući potisak od gotovo devet miliona funti i podižući raketu sa platforme. Prvih nekoliko sekundi izgledalo je kao da je raketa zaglavljena — toliko je ogromna da je trebalo oko 10 sekundi da se oslobodi lansirne kule.

Već u prvoj minuti, raketa je dostigla nadzvučnu brzinu od više od 767 milja na sat (1.235 kilometara na čas). Nedugo zatim, SLS je prošao i kroz ključni trenutak Max-Q — tačku maksimalnog pritiska na raketu dok se probija kroz gustu atmosferu. Taj trenutak je uvijek razlog za slavlje, a tim NASA i okupljeni novinari su uzvikivali od oduševljenja.

Kontrola leta u Svemirskom centru „Kenedi“ zahvalila se svima koji su pratili spektakularno polijetanje „Artemisa 2“. Uz kadar odvajanja kapsule od ostatka rakete, iz Nase su poručili da će redovno izvještavati o nastavku misije i obilasku oko Mjeseca.

Rukovodioci misije na Zemlji analiziraju podatke i prate nastavak leta.

Kontrolori leta u Hjustonu potvrdili su da su sva četiri krila sa solarnim panelima uspješno raspoređena.

Lansiranje tek prvi korak

Iako uzbudljivo, lansiranje je tek prvi korak. Unutar kapsule „orajon“ astronauti su podigli svoje vizire čim su ušli u Zemljinu orbitu i počeli sa procjenama kako su sistemi i letjelica podnijeli „eksplozivno“ polijetanje.

Naredni korak je razmještanje solarnih panela van kapsule, koji će im obezbjeđivati stalno napajanje električnom energijom tokom putovanja oko Mjeseca.

Posada 

Posadu čine Rid Vajzman, komandant misije, Viktor Glover, pilot, Kristina Koh, stručnjak za misiju iz NASA; i kanadski astronaut Džeremi Hansen iz Kanadske svemirske agencije.

Fluorescentno narandžaste svemirske odijela su dizajnirane tako da astronauti budu lako uočljivi u slučaju nužnog napuštanja kapsule u okeanu.

Obaranje rekorda

Misija može oboriti rekord po udaljenosti od Zemlje, putujući dalje nego što je ikada čovjek bio.

Artemis dva je prva misija sa posadom koja ide ka Mjesecu poslije više od 50 godina, od Apolo 17 leta u decembru 1972. godine. Misija predstavlja značajan korak ka ljudskim letovima ka Marsu i postavljanju trajne lunarne baze.

Problemi

Prije lansiranja, Artemis dva tim je riješio problem neočekivano visoke temperature jedne od dvije baterije Orion kapsule, što se ispostavilo kao problem sa instrumentacijom i nije ugrožavao polijetanje.

Takođe, NASA je ranije riješila problem sa sistemom za prekid leta (FTS) rakete sls

, čime je potvrđeno da više nema prepreka za lansiranje.

Ciljevi misije

Plaanirano je da putovaanje Artemis dva traje 10 dana i obuhvatiće let oko mjeseca, bez slijetanja. Astronauti će putovati približno 253.000 milja dalje od Zemlje, dalje nego što je ikada čovjek išao.

Ciljevi misije uključuju:

• Testiranje ključnih sistema letjelice i sistema za životnu podršku.
• Praćenje zdravstvenog stanja astronauta tokom dugotrajnog leta, posebno efekata radijacije i mikrogravitacije.
• Provjera sposobnosti Orion kapsule da izdrži temperature do 1.650°C prilikom povratka u atmosferu.

Naučni eksperimenti

Tokom misije, posada će:

• Testirati zaštitu od svemirske radijacije.
• Koristiti „AVATAR“ čipove sa tkivom kako bi se pratila reakcija DNK astronauta na putovanje u duboki svemir.
• Testirati opremu za vježbanje za buduće misije na Mjesecu.
• Fotografisati i snimati južni pol mjeseca, gde je planirano sledeće ljudsko slijetanje oko 2028. godine.

Rekordi i zanimljivosti

• Na najdaljoj tački, Artemis dva će biti oko 402.000 km (250.000 milja) od Zemlje.
• Raketa SLS sa Orion kapsulom je visoka 98 metara, veća od Statue Slobode, ali nešto niža od raketa Saturn V iz vremena Apola.
• Posada bilježi nekoliko „prvih“: prva žena, prvi crni astronaut i prvi Kanađanin iznad niske Zemljine orbite.