Strip "Legenda o četiri senke" u izdanju "Lokomotive": Fantazija o palom anđelu i tri gubitnika

Sanja Mikić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Strip "Legenda o četiri senke" u izdanju "Lokomotive" Foto: Ustupljena fotografija | Strip "Legenda o četiri senke" u izdanju "Lokomotive"

BEOGRAD - Domaća izdavačka kuća "Lokomotiva" objavila je na srpskom jeziku istinski dragulj argentinsko-španskog stripa pod naslovom "Legenda o četiri sjenke" ("La leyenda de las cuatro sombras").

Ovaj kultni strip, koji spaja majstorski scenario i raskošan slikarski stil, konačno je dostupan domaćoj publici u luksuznom formatu.

Projekat, koji je napisao čuveni argentinski scenarista Karlos Triljo, a nacrtao jednako legendarni katalonski crtač Fernando Fernandez, prvobitno je objavljivan u nastavcima u poznatom časopisu "Zona 84". Tokom godina, strip je stekao status istinskog remek-djela svjetskog stripa.

Potraga palog anđela i saputnika bez nade

Radnja ove srednjovjekovne fantazije počinje kada tri vještice, poput onih iz Šekspirovog "Magbeta", iniciraju mladu ženu u tajni ritual. Ceremoniju prekida misteriozni vitez u bijelom oklopu. Ispostavlja se da je on pali anđeo – nebeski duh koji traga za tri izgubljena elementa koja čine njegovu moć. Da bi ih povratio, potrebna mu je pomoć tri gubitnika koji su jednako nesrećni kao i on sam. Zahvaljujući vješticama, on pronalazi saputnike za svoju veliku potragu: Deora – pjesnika koji je izgubio maštu i rimu, Maldona – kralja bez kraljevstva koji je izgubio autoritet i Velanda – inkvizitora i sveštenika kojeg je vjera napustila i koji ne može da pronađe Boga.

Zajedno, ova neobična družina posjetiće čudesna i misteriozna mjesta, poput utvrđenog grada Zobeide, gdje u potpunoj samoći vlada prelijepi Egil, posljednji vladar te zemlje i čuvar zapanjujuće tajne.

Spoj književnih referenci i umjetničke magije

U ovom ostvarenju, obrti u zapletu služe savršenoj ravnoteži između ilustracije i teksta. Avanture, snovi i magija se prepliću u stripu prepunom književnih i umjetničkih referenci.

Iako cjelokupni efekat iz daljine može da podsjeti na motive iz "Čarobnjaka iz Oza", "Legenda o četiri sjenke" sadrži mnogo sofisticiranije i ezoteričnije aluzije. Jedna od njih je i "kamen ludila", koji Triljo pozajmljuje sa čuveve slike Hijeronimusa Boša, a koji je ujedno dao naslov i poznatom djelu argentinske spisateljice Alehandre Pizarnik.

Velemajstor Fernando Fernandez, tvorac španskih stripovskih prekretnica poput "Zore" i "Hibernautasa", u ovom djelu još jednom koristi svoj prepoznatljivi slikarski stil. Fernandez crpi ekspresiju, sjaj i toplinu iz svakog panela, dajući cjelini jedinstven šarm koji ovo djelo stavlja među same vrhove španske devete umjetnosti.

Tekst koji je izdržao test vremena

"Legenda o četiri sjenke" oscilira između epskog, mističnog i melanholičnogtona, a scenarista Karlos Triljo je svojevremeno naglasio da je ovaj strip specifičan u njegovom bogatom opusu.

-Moralna basna? Pomjeranje fokusa za uobičajene fantastične priče? Ne znam. Ponovo sam ga pročitao kada ga je objavila izdavačka kuća Glenat i mislim da je izdržao test vremena, što nije loše. Nikada više nisam imao prilike da sarađujem sa Fernandom. Jedva smo se lično poznavali. Uradio je još nekoliko stvari sa svojim scenarijima, sjećam se raskošnog Drakule, i povukao se iz stripova u ilustraciju i slikarstvo, a potom preminuo, izjavio je tada Triljo.

Argentnski pisac je majstorski iskoristio klasične elemente srednjovjekovnih legendi kako bi konstruisao scenario koji spaja misteriju, napetost i poeziju, a koje je Fernandez nadahnuto dopunio svojim vanserijskim umjetničkim doprinosom. Strip ima 72 kolorisane strane u tvrdom povezu.

Biografija scenariste: Karlos Triljo

Karlos Triljo (Buenos Ajres, 1943) je počeo da radi u grafičkoj umetnosti 1963. godine a nakon mnogo godina profesionalnog čitanja stripova.

1975, napravio je veliki skok u pisanje scenarija.

Prvo serijalom "El Loko čavez" za Horacija Altunu  a od tada do danas, Triljo je postao, scenario po scenario, stalna vježba profesionalizma i legenda devete umjetnosti Količinu i kvalitet njegovog rada je nemoguće sumirati. Dovoljno je podsetiti se nekih od njegovih ostvarenja od  "Alvar Majora" preko "Braće špageti" i "Blanko negro" do "Vrata gospodina Lopeza, "Fulu" i drugih, koja ga potvrđuju kao jednog od najboljih trenutnih scenarista na španskom jeziku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.