Kultni strip "Alak Siner" uskoro u luksuznom izdanju "Lokomotive"

BEOGRAD - Izdavačka kuća "Lokomotiva" uskoro bi trebalo da objavi kultni strip "Alak Siner" legendarnog argentinskog autorskog dvojca Karlosa Sampaja i Hosea Munjoza, i to u dva luksuzna toma.

Ostvarenje "Alak Siner" jedan je od najznačajnijih stripova argentinske i svjetske scene, nastao iz ljubavi autora prema klasičnom američkom noaru, ali i njihovog snažnog društvenog i političkog senzibiliteta.

Alak Siner postao je privatni detektiv jer u policiji nema mjesta za buntovnike poput njega. Živi i radi u Njujorku, ali ga nećete vidjeti kako šeta Petom avenijom. Svoje dane provodi među drugim gubitnicima i neprilagođenima, za šankom, uronjen u duvanske i alkoholne pare.

Ciničan i lišen iluzija, lica izrovanog patnjom, melanholijom i tugom, Siner je potomak klasičnih detektiva iz romana Dešijela Hameta i Rejmonda Čendlera, ali sa snažnim južnoameričkim revolucionarnim pečatom.

Noar sa političkim pečatom

Karlos Sampajo i Hose Munjoz, slavni argentinski autorski dvojac, natapaju Sinerove avanture beznađem, samoćom, nepravdom, depresijom, ogorčenjem i mrakom.

Vrlo brzo napuštaju klasičnu detektivsku formu, osjećajući potrebu da sa ljevičarskih pozicija progovore o važnim političkim, društvenim i socijalnim temama.

U priču ubacuju i brojne reference na svoje strasti i ljubavi, od filma i književnosti do slikarstva i muzike, stvarajući sliku duboko bolesnog i izopačenog svijeta, svijeta u kojem, kako ističu autori, nažalost i sami živimo.

Alak Siner je ujedno i pozitivan primjer upotrebe stripovskog jezika u svrhu prikazivanja ljudskih problema, naših i vaših. Fašističkih stripova imamo napretek u svim dijelovima svijeta. Pogotovo u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj put uzvraćamo napad njihovim vlastitim oružjem - naveli su autori.

Karlos Sampajo

Karlos Sampajo rođen je 17. septembra 1943. godine u Karmen de Patagonesu u Argentini. Tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka napustio je rodnu zemlju i otišao u Italiju zbog nestabilne političke situacije i svojih izrazito ljevičarskih stavova.

"Alak Siner" njegovo je najpoznatije djelo, ali je sa Munjozom radio i na stripovima "Bar kod Džoa", svojevrsnom spin-ofu Sinerovog svijeta, kao i na stripu "Bili Holidej".

Sampajo je potpisao i stripove "Međunarodni agent", koji je crtao još jedan legendarni argentinski autor Šijafino, te "Evaristo", koji je crtao Solano Lopez.

Ekspresivni crtež Hosea Munjoza

Hose Antonio Munjoz rođen je 10. jula 1942. godine u Buenos Ajresu. Studirao je umjetnost, a bio je i učenik Alberta Breče i Uga Prata.

Godine 1972. preselio se u Španiju pod pritiskom vojne hunte u Argentini, a potom je u Italiji započeo saradnju sa Sampajom. Prema mnogim kritičarima, Munjozov crtački stil direktno se vezuje za ekspresionizam, jer svoje groteskno oblikovane likove uranja u izrazitu varijantu tehnike "chiaroscuro", odnosno snažnog kontrasta svjetlosti i tame.

Munjoz je sa nepunih 19 godina pomagao Solanu Lopezu, a sarađivao je i sa velikim argentinskim scenaristom Osterheldom. Nakon što je učestvovao u izradi nekoliko epizoda serijala "Erni Pajk", radio je i stripove za britansko tržište, posebno sa Rejem Kolinsom u časopisu "Misterix". Od 1975. godine započinje njegov najpoznatiji projekat - "Alak Siner" sa Sampajom.

Munjoz je tri puta nagrađivan na prestižnom festivalu stripa u Angulemu, a 2007. godine dobio je i Veliku nagradu festivala za životno djelo.

Tri decenije rada na kultnom junaku

Objavljivanje "Sinera" u dva luksuzna toma donosi domaćim ljubiteljima devete umjetnosti priliku da se upoznaju sa jednim od najvažnijih ostvarenja stripa, u kojem se klasična detektivska priča pretvara u mnogo širu priču o društvu, politici, usamljenosti i ljudskoj prirodi.

Strip je nastajao tokom dugog vremenskog perioda. Prvi album, "Memoari privatnog detektiva", započet je 1975, a završen 1977. godine, dok je posljednji album, "Slučaj S.A.D.", završen 2008. godine.

Sampajo i Munjoz su, ukratko, na svom najpoznatijem junaku radili pune 33 godine, postepeno razvijajući njegov karakter, ali i složeni i mračni svijet koji ga okružuje.

"Alak Siner" tako ostaje mnogo više od klasičnog detektivskog stripa - riječ je o djelu koje kroz noar atmosferu, ekspresivni crtež i priče o autsajderima govori o društvu, politici, nepravdi, usamljenosti i ljudskoj prirodi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.