Zoran Radmilović i Milena Pavlović pod lupom

Književna djela posvećena slavnim srpskim ličnostima 20. vijeka pravi su mamac za čitaoce, upravo zbog činjenice da donose zanimljive podatke kojih uglavnom nema u udžbenicima i stručnoj literaturi.

- Na primeru knjige "Autoportret sa Milenom" uverila sam se koliko ovakva dela jesu značajna. I danas, 22 godine nakon što je taj roman prvi put objavljen, mladi ljudi ga čitaju i otkrivaju Milenin svet - rekla je za "Glas Srpske" književnica Mirjana Mitrović, autorka knjige o slavnoj srpskoj slikarki Mileni Pavlović Barili.

Ona dodaje da je smatrala da takva ličnost u srpskoj umjetnosti zaslužuje roman, ali da su njeni motivi u početku bili sasvim lični.

- Rođena sam i odrasla u Požarevcu i svakog dana na putu do škole prolazila sam pored Milenine galerije, smeštene u njenoj rodnoj kući. Osećala sam da tu obitava osoba koju želim da upoznam - priča Mitrovićeva.

Književnica otkriva da je istražujući za knjigu pronašla mnoge interesantne detalje iz života Milene Pavlović Barili.

- Kad sam otišla na razgovor u izdavačku kuću, urednici su mi rekli da su mislili kako je to pod pseudonimom napisao neki iskusniji kulturni ili literarni poslenik. Nisu verovali da sam to uradila bez podrške institucija. Njima je najzanimljivije bilo pojavljivanje nekih kontroverznih Mileninih savremenika iz kulturnog i diplomatskog miljea Kraljevine Jugoslavije - ispričala je Mitrovićeva.

Književnik Goran Skrobonja pisao je, ali i prevodio knjige o srpskim velikanima iz naše bliže istorije. Autor je knjige "Čovek koji je ubio Teslu", a prevodilac djela "Ajnštajnova kći" koje je nedavno dospjelo u žižu javnosti.

- Knjiga "Ajnštajnova kći" Mišel Zekhajm je publicističko delo koje baca novu svetlost na slavne ličnosti iz 20. veka o kojima smo mislili da već sve znamo. Za postojanje vanbračne Albertove i Milevine kćerke saznalo se tek krajem osamdesetih godina prošlog veka kada su objavljena njihova ljubavna pisma iz mladosti, u kojima se to dete pominje kao "Lizerl" (deminutiv imena Elizabeta) - rekao je Skrobonja.

On ocjenjuje da je intrigantna činjenica da se o Lizerlinoj sudbini ne mogu naći nikakva pisana dokumenta i građa, što je izuzetno pogodna okolnost za najrazličitije mistifikacije. Među njima su one da je dijete umrlo i pokopano u Vojvodini bez ikakvog traga, mogućnost da je djevojčicu usvojila Milevina najbolja drugarica, ali i tvrdnje njemačke glumice jevrejskog porijekla Grete Markštajn, izbjegle za vrijeme nacista u Englesku, kako je upravo ona Ajnštajnova kćerka.

- Slavne ličnosti su uvek privlačne za čitalačku publiku, i o tome svedoči sve veća popularnost biografske i memoarske proze. Kroz ovu knjigu provejava blagi feministički prizvuk i određene simpatije prema Milevi i njenim stradanjima, ali bilo bi previše lako zaključiti da se Albert poneo prema njoj kao gad i nečovek, te da i nije bio naročito prijatno ljudsko biće - smatra Skrobonja.

Kćerka velikana srpskog glumišta Zorana Radmilovića, koga će generacije pamtiti po ulozi Radovana Trećeg, Ana Radmilović, objavila je knjigu "Kad je svet imao brkove". Riječ je o djelu pisanom u formi roman odrastanja, a Ana Radmilović priznaje da se čak i pribojavala reakcija javnosti.

- Plašila sam se da će ljudi reći: "Evo, piše o poznatom tati, sram je bilo…" Možda sam se toliko dugo zapravo uzdržavala da napišem to što sam nosila sa sobom (a oca sam jako rano izgubila, u jedanaestoj godini) baš zato što je u pitanju Zoran Radmilović, da sam na kraju čak i za inat rekla: "Pa šta, ko god da je - imam valjda i ja prava da napišem roman o svom detinjstvu, uostalom - to je moje a ne njegovo detinjstvo!" - ističe Ana Radmilović.

Kako je rekla, na promocijama ove knjige posjetioci postavljaju zanimljiva pitanja. Radmilovićeva kaže da neki pisci podilaze čitaocima objavljujući knjige o biografijama slavnih ličnosti, ne razmišljajući mnogo o kvalitetu svog djela.

- Ne mora svaka od tih biografija da bude remek-delo, mnogo je važnije to što se o ljudima i dalje piše, i što ih to čuva od zaborava. Volela bih da jednom vidim knjigu o Slobodanu Cici Peroviću (sve je manje živih među njegovim saradnicima i publikom) ili o Nedi Spasojević. Mislim da biografija - koja makar na trenutak vraća sećanje na neke velike ljude - ne može da bude toliko loša, koliko je loš zaborav - zaključila je Ana Radmilović.

Nikola Tesla

- Moja ideja je bila da stvorim alternativnu, pogodbenu Srbiju iz prvih decenija 20. veka, sa svim onim poznatim ličnostima koje su uticale na njenu istoriju (među njima je i Tesla, naravno), ali u konstelaciji događaja koji se znatno razlikuju od onih koje iz istorije poznajemo - kaže Goran Skrobonja o svojoj knjizi "Čovek koji je ubio Teslu".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.