Značaj Puta u Njujork

Mirna Pijetlović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Značaj Puta u Njujork

BANjALUKA - Video-radovi umjetnika iz Banjaluke predstavljeni su nedavno u Njujorku u okviru video-programa "No So Distant Memory" kustosa Boška Boškovića, a u okviru obilježavanja stogodišnjice postojanja "The Collage Art Association".

Riječ je o radovima umjetnika: Borjane Mrđa, Mladena Miljanovića, Sandre Dukić i Boris Glamočanina, a prezentovani su video-radovi na tri lokacije u Njujorku u trajanju od sat vremena iz područja koje je nekad bila Jugoslavija.

Tako su se zajedničkim radom predstavili Sandra Dukić i Boris Glamočanin, simboličnog naziva "Put u Njujork" koji je nastao u sklopu izložbe "Ona i ono".

- Rad se u osnovi bavi određenom problematikom društva kao što je neprihvatanje "drugačijeg". Upravo nas je sam naziv izložbe i spojio u ovom video-radu, koji najpreciznije govori o metafori tereta koje umjetnici nose, o osjećanju izolovanosti, želji i nemogućnosti da se nekud ode - rekao je za "Glas Srpske" akademski slikar Boris Glamočanin.

Njihov video-rad govori o ambivalentnom osjećanju, gdje se izjednačava želja za odlaskom, sa željom da se ostvare i budu srećni na mjestu na kojem jesi.

U "Velikoj jabuci" predstavljen je i video-rad akademskog slikara Mladena Miljanovića "Zakletva nezavisnoj umjetnosti", koji je produkovan 2008. godine.

- Veoma bitna stvar je vidljivost samo prikazivanja svih naših radova u kontekstu te izložbe. To je izuzetno značajno za nas kao umjetnike, ali i pokazatelj da produkcija naše umjetnosti polako počinje da parira na internacionalnom nivou - rekao je Miljanović.

instalacijaUmjetnica i magistar slikarstva Borjana Mrđa se u Njujorku predstavila video-radom interesantnog naziva "Skoro savršen rad", koji je radila prije dvije godine, a sa kojim je ušla u finale za nagradu "Zvono".

- Izuzetna mi je čast što je ovaj rad predstavljen pred njujorškom publikom i ljubiteljima umjetnosti. To je njegova svojevrsna premijera, jer do sada nigdje drugo nije izlagan - rekla je Mrđa.

Prema riječima Borisa Glamočanina, do saradnje sa kustosom Boškom Boškovićem došlo je u Banjaluci na inicijativu Mladena Miljanovića.

- Radeći na projektu Miljanovića "Serve art" i izložbi "Power of the Brand" sa kojom se Bošković kao kustos predstavio našoj publici prošle godine u Muzeju savremene umjetnosti RS je između ostalog imao za cilj da upozna lokalne umjetnike i eventualno ostvari određenu saradnju, što se upravo i desilo u njegovom projektu "Not So Distant Memory", koje je okupio umjetnike iz regiona - rekao je Glamočanin.

Kako je istakao Mladen Miljanović, saradnja sa Boškovićem je jedna vrsta reakcije, što su mu "bili dobri domaćini".

- Veoma je bitno doći do ljudi kojima možemo predstaviti to što radimo, kako bi nas oni i mogli pozvati da učestvujemo u internacionalnim umjetničkim projektima. Jer ako se ne čuje i ne zna za nas - mi onda i ne postojimo - dodao je Miljanović.

Domaći stvaraoci

- Mislim da su institucije, organizacije, grad, država, čitav sistem odgovorni za stvaranje umjetničke scene, a da pri tome ne koristite te kapacitete i ne "trguje" sa njima. Umjetnost je uvijek bila najprofitabilnija djelatnost, jer se upravo dotiče onog što nas gradi i oblikuje, ono što će, negdje tamo, pričati samo za sebe: odakle dolazi, kako izgleda, koju energiju nosi, o čemu priča. A to sve nas čini jednim, "umjetnikom iz BiH" - rekao je Boris Glamočanin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.