Živko Grozdanić: Svjetlost i tama simbola i umjetničke provokacije

Mirna Pijetlović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Živko Grozdanić: Svjetlost i tama simbola i umjetničke provokacije

Učešće Raše Teodosijevića na Venecijanskom bijenalu u Srpskom paviljonu je veoma bitno, kako za samog umetnika, tako i za Srbiju, ali je to učešće u stvari najbitnije za Muzej savremene umetnosti Vojvodine.

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" direktor Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i komesar prezentacije na Srpskom paviljonu na Venecijanskom bijenalu.

- Učešće na ovoj najvećoj smotri savremene umetnosti doprinelo je da je Muzej konačno postao vidljiv, a to znači da je prvi put ušao u regularnu proceduru u jednoj prilično centralizovanoj kulturnoj politici Srbije u poslednjih 20 godina. Do sada je bilo nezamislivo da se nešto izvan centra uključi u učešće na međunarodnim manifestacijama - dodao je Grozdanić.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da na Venecijanskom bijenalu kao predstavnik Srbije učestvuje jedan "opozicioni" umjetnik kao što je Raša Teodosijević?

GROZDANIĆ: Dobili smo zadatak da budemo producenti izložbe, ali ne samo to, nego i da uradimo softverski deo, što podrazumeva da pokažemo i malo teorije koju će Raša prikazivati u Veneciji, posebno što se radi o umetniku koji je prilično kontroverzan i koji je bio u poziciji anarhiste i poziciji opozicije, te kao takav nepojmljiv da učestvuje u nekom državnom projektu. I upravo ta njegova izmenjena pozicija jeste i determinanta da je veoma direktno izmenjena pozicija odnosa kulturne politike u Srbiji prema toj vrsti umetnosti.

* GLAS: Na čemu se zasniva rad kojim će se Srbija predstaviti u Veneciji?

GROZDANIĆ: Ključni rad Raše Teodosijevića nazvan "Svetlost i tama simbola" je rad sa svastikom, odnosno kukastim krstom gde se on poigrava tim takozvanim ispražnjenim i napunjenim znakom. On pokušava da proveri na koji način danas funkcioniše jedan univerzalni i već poznati znak od praistorije, pa sve do nacizma. Njegov rad se bavi uočavanjem i rasvetljavanjem društveno-političkog, ekonomskog i kulturološkog konteksta okruženja autora, a naročito osetljivih pitanja kao što su mitologija, religija i moć. Postavkom u paviljonu Srbije dominiraće tri instalacije: "Bog voli Srbe", "Skulptura" i "Klavir sa štapovima", dok će na zidovima biti radovi iz serije "Dnevnik". Ideja je da našim paviljonom izvršimo direktnu provokaciju, ali ne da pokažemo da fašizma ima, već naprotiv, da ukažemo na sve aspekte gde se percepcija jednog znaka od geometrijskog, pa sve do njenog socijalnog simbola negde čita.

* GLAS: Možete li nam pojasniti umjetničku vezu između Srpskog paviljona i Teodosijevićevog rada?

GROZDANIĆ: Ono što sam ja kao komesar paviljona insistirao i napisao u centralnom tekstu o paviljonu, jeste jedna vrsta aproprijacije istorije paviljona koji datira od 1937. godine kada ga je Ilija Garašanin kupio za potrebe predstavljanja tadašnje države. U tom prvom paviljonu izlagao je Petar Dobrović. Teodosijević je istakao da je za njega osnovno polazište i inspiracija bio Tintoreto, odnosno njegova igra sa svetlošću. On je rekao da su za njega umetnici renesanse mnogo značajniji od Tintoreta, tako da na jedan veoma ironičan način relativizuje funkciju nacije u kontekstu velikih globalnih pomeranja, odnosno da bi se sam pojam nacije relaksirao. Tako je i ostala ideja da se u stvari to jedno fizički napunjeno mesto, istorijsko mesto našeg paviljona konačno ponovo uoči i vidi ima li ili nema kontinuiteta, očitava li se u njemu kulturna politika Jugoslavije, ili sadašnje države.

Saradnja

- Ono oko čega bi trebalo da se otvori pitanje je saradnja Muzeja savremene umetnosti Vojvodine sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banjaluke na bijenalu, jer se na dosadašnjim bijenalima pojavljivalo, naravno, Sarajevo sa svim teškim traumama kroz koje je prošlo. S druge strane, refleksija nesporazuma i ratova u BiH se morala odraziti i na umetnost u Republici Srpskoj. Tvrdim da je savremena umetnost u RS izuzetno moćna i važna, neverovatno dinamična i nedovoljno promovisana, bez obzira na ogromne napore koje vidimo od Muzeja savremene umjetnosti RS - rekao je Živko Grozdanić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.