Zagonetni lik sa freske

Pivski manastir je jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih spomenika Crne Gore iz vremena turske vladavine. Građen je dok je veliki vezir Otomanske imperije bio Mehmed-paša Sokolović, a uz zalaganje mitropolita Savatija završen je 1586. godine.

Zanimljivo je da se pod freskama u zdanju manastira, koje su zbog izgradnje Hidroelektrane "Piva" zajedno sa ovom svetinjom premještene na novu lokaciju, nalazi površina od 1.200 kvadratnih metara.

Najpoznatije freske su Bogorodica, Tri jerarha, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a "pisane su" od 1604. do 1626. godine.

Sadašnji iguman pivskog manastira Jefimije ističe još jednu zanimljivu fresku koja zbog svoje skromnosti i mjesta gdje je postavljena ne privlači pažnju vjernika i turista.

- To je freska na bočnoj strani manastira, pored sporednog ulaza u hram, a predstavlja, kako se pretpostavlja, lik Mehmed-paše Sokolovića, za koga mnogi smatraju da je bio jedan od najvećih ktitora svetinje - kaže iguman Jefimije.

Na fresci je naslikan čovjek okrenut liku mitropolita Savatija, sa lijevom rukom položenom na prsima, a desnom upola ispruženom prema njemu. Na glavi ima kapu, omotanu tankom čalmom, sličnom turbanu i okruglu, zaobljenu podšišanu bradu. Na njemu je ćurak bez rukava postavljen lisičinom. Freska je dosta oštećena, pa je nemoguće pročitati natpis iznad nje. Mnogi misle da je to Sokolović-paša koji je možda i bio Savatijev stric.

Istoričari umjetnosti zapažaju da nije uobičajeno ni kanonski da se među pravoslavnim bogougodnicima mogu slikati i Turci, muslimani.

Postoji i teorija da je na fresci lik igumana Simeuna.

Ova teorija nema naučnu podlogu jer se ni u jednom pravoslavnom manastiru iguman nije "slikao" sa kapom na glavi, niti su kad srpski kaluđeri imali zaobljenu bradu. Tako podšišanu bradu su nosili muslimanski činovnici na višim položajima u Otomanskoj imperiji.

Uz ovu pretpostavku ide i tvrdnja da je istorijski dokazano da je iguman Savatije umro 1586. godine, znači godinu prije nego što se počelo sa freskopisanjem manastirskih zidova.

Jedna legenda govori da je u manastir dolazio i silni Smail-aga Čengić, koji se klanjao pred neobičnom freskom i obavezno darivao manastirsko bratstvo.

Novac

Manastir Piva je velikih dimenzija, freskopisan je na zavidnoj površini, pa je sigurno za njegovu gradnju trebalo da se obezbijedi mnogo novca. A taj novac, u to vrijeme, mogao je da pošalje jedino Mehmed-paša Sokolović, koji je "tri cara dvorio i dodvorio tri tovara blaga".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.