Zaboravljeni praznik čitanja

BANjA LUKA - Soba bez knjiga slična je tijelu bez duše, govorio je Ciceron. U svijet knjige prvi put se ulazi preko čarobnih vrata bajki. Dobre vile, zle čarobnice, vječiti dječaci, lakovjerni ili lukavi junaci postaju likovi kojima se divimo ili ih se plašimo.

Pitanje je koliko današnji mališani imaju priliku da upoznaju omiljene likove i kroz druge vrste umjetnosti.

- Svako izvođenje teksta u pozorištu mora razviti etičke i estetske osjećaje, da dijete jasno osjeti šta je dobro, a šta zlo. Ono na sceni vidi greške i vrline koje u životu samo još ne može da primijeti. Iz svake predstave, bila ona dramska ili lutkarska, dijete mora osjetiti ljubav prema dobru i odvraćanje od zla - kaže reditelj Vitomir Mitrić. 

On dodaje da se u pozorištu mora koristiti književni jezik i kvalitetno dramsko djelo.

- Cilj pozorišta i jeste da na svom repertoaru ima poznate tekstove iz školske lektire i nove moderne pisce koji takođe svojim tekstovima pokušavaju da obrade neku od djeci već bliskih i poznatih tema. Bitno je da pozorišta ne odstupe od onog što su djeca već navikla da dožive preko jedne pozorišne predstave - smatra Mitrić.          

Informator za djecu i kulturno-prosvjetnu i izdavačku djelatnost Narodne i univerzitetske biblioteke RS Aleksandra Čvorović kaže da savremena biblioteka za djecu ne nudi samo lektiru i knjige. Tu je mnogo više aktivnosti i mogućnosti.

- NUBRS osim izdavanja knjiga, Internet kluba, ima i čitaonicu za djecu sa informatorom koji pomaže u pronalaženju literature za seminarske radove, panoe, grupni rad, sekcije, istraživanja - podsjetila je Čvorovićeva.

Ona dodaje da organizuju književne susrete sa poznatim dječijim piscima, u kojima učestvuju i djeca, čitanjem svojih pjesama i postavljanjem pitanja stvaraocima. U prostoru dječije čitaonice organizuje se škola slikanja koju vodi akademski slikar; i radionica kreativnog pisanja gdje sa djecom radi književnica. U planu su i neke druge aktivnosti i radionice.

- Cilj je skloniti djecu sa ulice i privući ih u biblioteku, gdje će se baviti korisnim i kreativnim radom, koji budi želju za obrazovanjem i samoaktuelizacijom i podstiče razvoj intelektualnih potencijala - naglasila je Aleksandra Čvorović.

Književnik za djecu Tode Nikoletić ističe veliki uticaj nastavnika na naviku čitanja kod djece.

- Neophodno je da danas nastavnici posvete deci toliko pažnje, da u njima prepoznaju darovitost, pre svega onu duhovnu žicu koja će biti putokaz prema našim budućim kulturnim ličnostima - kaže Nikoletić, dodajući da je na njega i cijelu jednu generaciju pisaca mnogo uticala baš nastavnica srpskog jezika.

Nikoletić podsjeća da bez obzira na festivale namijenjene dječijem stvaralaštvu, to ipak nije dovoljno.

- Imamo jedan broj nastavnika koji zaista brinu o deci i dečijem talentu. Angažovano dete je spaseno od svih ludosti koje nudi savremeni svet. Ako ništa ne radimo sa tom generacijom koja je došla u ruke nastavnika, ona odlazi i izgubićemo možda nekog budućeg Šumanovića, Konjovića - zaključio je Tode Nikoletić.

Uticaj roditelja

Aleksandra Čvorović ističe da veliki uticaj u cjelokupnom procesu obrazovanja djece ima kućno vaspitanje i usmjeravanje. 

- Roditelj je taj koji svoje dijete treba još u predškolskom uzrastu da učlani u biblioteku, bira slikovnice i bajke i čita djetetu kod kuće, susret sa knjigom treba da bude zadovoljstvo i praznik. Nažalost, roditelji koji ne čitaju, ne razvijaju se intelektualno, kulturno i duhovno, stvaraju generacije djece koja ne poznaju i ne priznaju kulturne i moralne vrijednosti. Zato imamo veliki porast agresivnosti, maloljetničke delikvencije, upotrebu narkotika u sve ranijem uzrastu... - kaže Aleksandra Čvorović.       

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.