Vraćanje zavičaju poezije

TREBINjE - "Dučić se nije vratio da nađe mir, nego da bude znak", u duhu ovih riječi pjesnika Ljubomira Simovića protiče ovogodišnja tradicionalna pjesnička manifestacija "Dučićev dan" u Trebinju.

Juče na Blagovijesti, poslije pomena Dučiću u Hercegovačkoj Gračanici, gdje počivaju zemni ostaci velikog srpskog pjesnika, u Domu kulture je održana i svečana akademija pod nazivom "Veče laureata", posvećena Ljubomiru Simoviću, laureatu iz 2004. godine.

U okviru programa ove manifestacije u Muzeju Hercegovine otvorena je izložba dokumentarne građe "Šantić – paradigma humaniteta, suživota i tolerancije" autora Zlatka Serdarevića, novinara i publiciste iz Mostara.

Izloženom dokumentarnom građom – fotografijama, dokumentima i novinskim napisima – autor izložbe prati životni i stvaralački put Alekse Šantića, velikana srpske poezije, koji je ostavio duboki trag u kulturi Mostara, Hercegovine i srpskog naroda uopšte. Otvarajući izložbu, načelnik opštine Trebinje dr Dobroslav Ćuk istakao je da je ova jedinstvena izložba doprinos sveobuhvatnijem shvatanju Šantićevog života i stvaralaštva, te da se može posmatrati i kao ponovni susret dvojice pjesnika, zemljaka i prijatelja, Alekse Šantića i Jovana Dučića.

- Neizmjerno mi je drago što je ova izložba i njen sadržaj, uz doprinos našem potpunijem dosezanju Šantića kao pjesnika i kao čovjeka, i prilika za naše bolje poimanje i jednog dijela Dučićevog životnog puta, onog njegovog mostarskog perioda - kazao je dr Ćuk, zaključujući da je izložba prilika za shvatanje Šantića kao paradigme životnih i civilizacijskih vrijednosti za kojima, posebno u današnje vrijeme, imamo potrebu i treba da im se vraćamo.

Na otvaranju izložbe o obnavljanju rada Srpskog pjevačkog kulturno umjetničkog društva "Gusle" iz Mostara, koje je osnovano 1888. godine, govorio je mostarski sveštenik, otac Danilo Boro, koji je istakao da su Šantić i Dučić, uz Svetozara Ćorovića, Atanasija Šolu i druge, značajno doprinijeli mjestu ovog društva u kulturi Mostara i Hercegovine.

U okviru "Dučićevog dana" u Muzeju Hercegovine promovisana je knjiga "Slavno doba Mostara", autora Jovana Radulovića.

O knjizi su govorili episkop zahumsko-hercegovački Grigorije, Ranko Popović i Drago Mastilović.

Popović je istakao da je Radulović bio veliki pripovjedač koji nije imao sreće da se taj dar za njegovog života prepozna. Istoričar Drago Mastilović smatra da je Jovan Radulović ostavio trajno i vrijedno istoriografsko djelo, naglašavajući da je njegova retorika prepuna nacionalnog romantizma.

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije istakao je da djelo Jovana Radulovića treba da bude posmatrano kao značajan poduhvat, ne samo za vrijeme u kome je nastalo, već i za aktuelni politički, kulturni i istorijski trenutak srpskog naroda.

- Ovo djelo Jovana Radulovića govori o nečemu što smo odavno predosjećali, a to je da Hercegovina ima jak temelj. Kad su temelji dobri, onda će se lako napraviti zidovi, postaviti stubovi, ali ako temelj nije dobar, onda je mnogo teško - slikovito je opisao vladika Grigorije.

Staze

Šantićeve i Dučićeve životne i stvaralačke staze, mada umnogome oprečne, započele su da se prepliću baš u Mostaru. Ovoga puta, susret Šantića i Dučića dešava se u gradu na Trebišnjici. Susret pjesnika, Hercegovaca i prijatelja u gradu koji s pravom mnogi nazivaju zavičajem poezije i koji duboko uvažava i poštuje stvaralaštvo i jednog i drugog pjesnika - rekao Dobroslav Ćuk.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.