Foto: Vječni Van Gogovi Suncokreti
Beograd - Jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih slikara na svijetu Vinsent van Gog i decenijama poslije smrti (1890) jedna je od najuticajnijih figura u umjetnosti.
Van Gog je rođen prije 160 godina, 30. marta 1853. godine u Zundertu, Holandija. Hiljade slika i crteža začetnika kolorističkog ekspresionizma i danas se kopiraju, a njegov stil i dalje služi kao inspiracija mnogim mladim umjetnicima.
Slavni slikar je za života prodao samo jednu sliku, a njegova najbolja djela nastala su za manje od tri godine i to pred kraj života. Specifična su po strastvenim pokretima četke, intenzivnim bojama, kao i u kretanju linije i forme. Među najpoznatijim su djela iz serije "Suncokreti", zatim "Irisi", autoportreti, "Žitno polje sa čempresima". Bio je veoma plodan umjetnik, s obzirom na to da je za deset godina, koliko je slikao, napravio oko 900 djela.
Njegov neponovljivi spoj forme i sadržaja je moćan, dramatičan, lirski ritmičan, maštovit i emotivan, a za samog umjetnika je predstavljao način da objasni svoju borbu protiv ludila i njegovo razumijevanje duhovne suštine, čovjeka i prirode.
Osim što je bio veliki umjetnik, Van Gog je ostao poznat i po svojoj ekscentričnosti i ćudljivoj naravi, što je i pokazao kada je u napadu bijesa i ljubomore sam sebi odsjekao uvo.
Odrastao je uz majku, oca sveštenika, tri sestre i dva brata. Van Gogovi su bili najveća porodica trgovaca umjetničkim djelima i zahvaljujući stricu, Vinsent je sa 22 godine postao trgovac reprodukcijama u Londonu. Ovaj slabo plaćeni posao je napustio, poslije čega je neko vrijeme radio kao učitelj i tada se oprobava u slikarstvu radeći socijalne teme - radnike u rudniku i njihove porodice. Početkom 1886. godine otišao je u Pariz gdje je upoznao Anri de Tuluz-Lotreka, Pola Gogena i Pola Sezana. Iako u Parizu niko nije želio njegove slike, smogao je snage i vjere u sebe da nastavi da slika. Zbog duboke depresije 1889. godine na sopstveni zahtjev je primljen u psihijatrijsku bolnicu, a sljedeće godine, u 37. godini, pucao je sebi u grudi i umro poslije dva dana, 29. jula 1890. godine.
Van Gogova djela danas su među najskupljim, a mogu ih priuštiti samo najbogatiji, s obzirom na to da se slike, koje nije mogao da proda za života, sada procjenjuju u milionima dolara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike