Viktor Majdandžić - Umjetnost ukorijenjena u prirodu

Nikada nisam želio da se bavim prolaznom umjetnošću, iz tih razloga sam u svoju umjetnost i svoje slike uvodio nešto što je nepredvidivo, nešto što ne može da se kontroliše.

Rekao je ovo akademski slikar Viktor Majdandžić, čija je izložba 80 slika, koje predstavljaju njegove dvije umjetničke decenije, nedavno otvorena u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske. Majdandžić već četiri decenije živi i stvara u Holandiji, a posljednju samostalnu izložbu u Banjaluci imao je 1984. godine.

- Pored veoma prisutne geometrije, na mojim djelima je vidljiva i erozija boja, koja nekontrolisano uvodi u igru prirodnih modela, gdje sam sluga tog procesa - istakao je Majdandžić.

Prema njegovim riječima, jedno vrijeme je to bila struktura koja se razvijala brojevima i bojama, koju je određivao kockom, u koje je upisivao brojeve i tako raspoređivao boje.

- Kasnije se to iskristalisalo u red u geometriji, kao kristal u zemljinoj kori, a curenje boje sa stola gdje stoji slika i gdje je napravljena kosina u prirodi - to je bila erozija, a ono što pada dolje, na sljedeću sliku - to je bila sedimentacija. Opet je to bio način da se moja umjetnost ukorijeni u geologiju, u prirodu i da na prirodan način sama nastaje, bez moje kontrole - pojasnio je Majdandžić nastajanje svojih slika.

Kako je istakao, u svojoj umjetnosti koristi nepredvidivost, slučajna dešavanja, a u posljednje vrijeme kombinuje sa redom i jedan vid katastrofe u umjetnosti.

- Tim želim da poručim da se sve prirodne katastrofe u životu mogu na neki način prevazići i normalno nastaviti sa svakodnevnim životom i radom. Za mene je snaga života pobjeđivanje raznih katastrofa - istakao je Majdandžić.

Poslije studija, Majdandžić odlazi sa naših prostora, prije svega iz Banjaluke i odlazi u Holandiju, gdje nastavlja da stvara i svoj život posvećuje umjetnosti i slikanju.

- Kada sam došao u Holandiju i krenuo da stvaram, na mene je jako uticala Van Gogova i Mondreanova umjetnost, na osnovu koje sam se dalje razvijao i nadograđivao svoju umjetnost - ispričao je Majdandžić.

Osvrnuvši se na likovnu scenu u Holandiji, Majdandžić ističe da se oni nalaze tamo gdje se bivša Jugoslavija nalazila na svojim počecima. Istakao je da na našim prostorima postoje određeni umjetnički korijeni i tradicija, koji se poštuju, te da toga u Holandiji baš i nema, jer se samo "trči" za novcem i zaradom.

- Oni se bave identitetom i njihove ličnosti se gube u kolektivnom i nacionalnom identitetu. Tako da je umjetnička scena domen komercijale i površnosti koju mediji nose, a koju politiku iznuđava od ustanova - kaže Majdandžić.

On ističe da njemu novac nikada nije bio potreban da se bavi umjetnošću, jer za njega novac nije mjera vrijednosti. Takođe, kaže umjetnik, nije mu važno ni da mu neko kupi sliku, već gdje ih i kome izlaže.

- Tako se i ovom izložbom u Banjaluci ja ne vraćam, nego ponovo susrećem i na neki način vraćam sebi. Ono što sam ponio iz Banjaluke od mojih kolega umjetnika iz onog prodora moderne umjetnosti, to je oduvijek bilo i ostaće u meni, gdje god da se ja nalazim - naglasio je Viktor Majdandžić.

Biografija

Viktor Majdandžić rođen je u Ivanjskoj, nedaleko od Banjaluke, 1931. godine. U periodu od 1960. do 1968. godine živi u Banjaluci, gdje se, pored slikarstva, bavio i pedagoškim radom. Svojim aktivnostima u oblasti kulture, pisanjem likovnih kritika, uključivanjem u organizacije "Jesenjih salona" u Banjaluci, uticao je na razvoj grada, kao centra moderne umjetnosti. Od 1969. godine živi i radi u Ermelu u Holandiji. Tokom umjetničke karijere i slikanja u Holandiji pružao je i terapeutsku pomoć psihijatrijskim bolesnicima, metodom da likovnim stvaranjem pacijenti pronađu svoj put u životu kao slobodne osobe. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama širom svijeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.