Veselin Matović: Internet kvari srpski jezik

Porodični krug koji je nekada bio jako bitan, danas se potpuno izgubio. Taj krug je označavao porodicu na okupu koja razgovara. Međutim, danas nemamo porodični krug, jer se on pretvorio u polukrug. Na jednoj strani imamo televizor, a na drugoj porodicu u polukrugu koja ćutke gleda i sluša šta mediji govore. Internet i SMS su dodatno uništili draž starog načina komunikacije i razgovora, što takođe doprinosi kvarenju jezika.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" profesor srpskog jezika i književnosti iz Nikšića Veselin Matović, koji je glavni i odgovorni urednik časopisa "Slovo". Riječ je o časopisu u izdanju Aktiva profesora srpskog jezika i književnosti iz Nikšića, a čine ga profesori koji su 2004. ostali bez posla, poslije uvođenja maternjeg (srpskog, hrvatskog, bosanskog, crnogorskog) jezika u školski sistem Crne Gore.

* GLAS: Svjedoci smo ugrožavanja srpskog jezika koje traje već godinama. U čemu se krije najveća prijetnja za srpski jezik? 

MATOVIĆ: Imamo napade na jezik na cijelom srpskom govornom području, u političkoj ravni. Srpski jezik se najprije uništava ideološki, a posebno je taj udar koncentrisan na Crnu Goru, ali dobrim dijelom se osjeća i u Srbiji. Činjenica je šta se dešava sa ćirilicom u Srbiji. Iako je tamo zvanično pismo ćirilica, devedeset odsto natpisa na ulicama po cijeloj Srbiji je napisano latinicom, što pokazuju i statistički podaci. To je takođe jedan veliki pritisak na srpski jezik.

* GLAS: U kojoj mjeri se jezik uništava preko tuđica?

MATOVIĆ: U procesu usvajanja nekih novih normi življenja, ali i naučnih i kulturnih dostignuća, dolazi i do preuzimanja određenih tuđica. Međutim, kod nas imamo pretjeranu upotrebu tuđica, jer ih koristimo i gdje treba i gdje ne treba. Što je najgore, upotrebljavamo tuđice suprotno prirodi i duhu srpskog jezika. Postoji više stvari koje se objedinjuju i zajedno ugrožavaju srpski jezik.

* GLAS: Na koji način se, prema Vašem mišljenju, najbolje može očuvati srpski jezik od svih tih negativnih uticaja?

MATOVIĆ: Škola je veoma važna u tom procesu očuvanja jezika. Jako je bitno kako se prave školski programi, način na koji se izvodi nastava i koliko se posvećuje pažnje srpskom jeziku. Činjenica je da se u nastavnom programu, ali i na školskim časovima pridaje manje pažnje jeziku u odnosu na književnost. Profesorima je često lakše da veći dio nastavnog programa posvete književnosti, čime istovremeno zanemaruju jezik, što je nedopustivo. Istina je da učenici nekada pružaju otpor prema časovima koji su posvećeni jeziku, ako im nisu prijemčivi. Mediji imaju ogromnu ulogu u očuvanju jezika. U našem vremenu oni imaju veći uticaj na mlađe generacije od škole i porodice.    

"Slovo"

* GLAS: Uređujete časopis "Slovo", koji je dobitnik "Vukove nagrade" i "Vukove plakete". Kako su izgledali počeci ovog časopisa?

MATOVIĆ: Časopis "Slovo" je u početku objavljivan pod nazivom "Raspeće jezika srpskoga". Do sada je objavljeno 35 brojeva ovog časopisa. Boreći se za naše pravo i pokušavajući da dokažemo apsurdnost čina uvođenja maternjeg jezika u škole u Crnoj Gori, pokrenuli smo časopis "Slovo". Časopis je u trenutku kada je osnovan bio jedino glasilo u Crnoj Gori koje se bavilo tom tematikom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.