Uspomene na srpske štamparije

Ratomir Mijanović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Uspomene na srpske štamparije

Mostar - Izložba "Doprinos mostarskih Srba štamparsko-izdavačkoj djelatnosti 1872-2012", koja je otvorena u nedjelju uveče u dvorani Vladičanskog dvora u Mostaru, privukla je brojne posjetioce "Šantićevih večeri poezije".

U dvorani Vladičanskog dvora, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, iste večeri promovisana je i knjiga "Srpske pravoslavne škole u Mostaru", novinara i publiciste Šemsudina Zlatka Serdarevića, koji je autor i izložbe.

Na 27 panela predstavljeni su dometi poznatih mostarskih izdavačkih kuća, između ostalih, Prve srpske štamparije Mladimira Mijata Radovića, Trifka Dudića, Štamparije "Narod" u vlasništvu dr Uroša Krulja, SPCO Mostar, Knjižare Riste Vujičića, do povremenih i autorskih izdanja izdavača "Nimbus" u vlasništvu Rade Prelevića, Danila Marića, Damjana Šantića i Jagode Serdarević.

Pored naslovnih strana brojnih izdanja knjiga, časopisa, kalendara i novina iz tog razdoblja, posjetioci su mogli da vide i originalne račune sa veoma dekorativnim memorandumima, reklamne naljepnice i reklamne poruke iz novina.

Sve je praćeno legendama sa objašnjenjima o radu tih kuća.

- Serdarević je iskusnom rukom istraživača pomeo vjekovnu prašinu po mnogim mostarskim policama i dokučio ono što nam savremenici ne pokazuju, neznanjem ili s namjerom, a objektivnog posmatrača će fascinirati razmjera djelovanja naših predaka koji su velikim dijelom i ovdje predstavljeni - rekao je mostarski pjesnik Danilo Marić.

Monografska publikacija "Srpske pravoslavne škole u Mostaru", pored analize rada, načina održavanja nastave, pruža mnogo do sada neobjavljenih i nepoznatih činjenica o Muškoj, Ženskoj i Duhovnoj školi. Autor se koristio izvornom arhivskom građom koja se nalazi u Arhivu Hercegovine.

"Šantićeve večeri poezije" se održavaju u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" iz Mostara.

Perjanica školovanja 

- Da je Mostar, zaista, bio u vrhu balkanskog obrazovanja sredinom 19. vijeka, i perjanica u školovanju ženske djece, pokazuje i primjer Blagaja, tada tek malo manjeg od Mostara, u kojem je prvo žensko dijete upisano u školu 1914. godine. To je bila Anđelka Anđa Papić, koja je zbog toga bila izložena sprdnji komšija, pa čak i rodbine, i kojoj nije bilo lako da nosi taj teret - kaže Danilo Marić.

 

 

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.