U Kamengradu će živjeti Andrić i njegovi likovi

Poslije briljantnog predstavljanja projekta Kamengrada ili Andrićevog grada u Domu kulture u Višegradu, gdje su poneseni velikom, istorijskom i epohalnom idejom zaneseno i skoro pjesnički govorili proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić, visoki zvaničnici su krenuli u obilazak Sportskog centra "Ušće", gdje će se grad od kamena nalaziti.

Na iznenađenje brojnih novinara, za visokim zvaničnicima krenulo je, skoro marševskim korakom, oko dvije stotine mještana koji su ih u koloni pratili u stopu. Neko od novinara iz Srbije je prokomentarisao da je za nosiocima ideje Kamengrada, tiho, bez riječi koračao cijeli Višegrad.

Dodik, Kusturica i Džombić su se kratko zadržali na mjestu gdje će za četiri godine nići Andrićev grad od hercegovačkog kamena, a onda produžili do još jedne kamene građevine - mosta Mehmed-paše Sokolovića na Drini.

Narod je i dalje koračao za njima, do sofe na ćupriji, pa ulicom Kralja Petra, koja će, prije završetka Kamengrada, dobiti drugo lice. Zgrade će biti presvučene patinom prošlosti, u oknima na prozorima će hujati vijekovi, a kolovozom će šetati samo pješaci, kao nekad, u Andrićevo vrijeme, kad su fenjeri uveče škiljili na ćoškovima magaza.

Oni koji su u dalekom svijetu čitali Andrićev roman "Na Drini ćuprija", "Rzavske bregove" i druge pripovijetke stvorili su u svojoj mašti sliku grada iz vremena o kojem radnja priče govori. I kad bi vođeni tim literarnim utiskom pohodili grad Andrićevog djetinjstva, Višegrad, razočarali bi se, jer od onog iz literature ništa nije ostalo.

Da bi poštovalac Andrićevog stvaralaštva, kad dođe u grad na Drini i Rzavu, doživio i vidio mjesto iz svoje i piščeve mašte ili stvarnosti, pobrinuće se Emir Kusturica uz pomoć Dodikovu, Džombićevu, i mnogih drugih kojima je varoš na Drini u srcu, a nobelovac u mislima.

Govoreći o grandioznom projektu Kamengrada, koji će biti istorijski zahvat velikih razmjera, kameno djelo neprolazne vrijednosti i trajanja, predsjednik Dodik je, onima u sali Doma kulture i ostalima "zaprijetio" riječima: "Nemoj da nekog čujem da je protiv ovog", i dodao da će mnoge u Višegradu mjeriti po doprinosu ovoj ideji, od koje niko ne smije da okrene glavu.

Dječački srećan i očaran trenutkom, koji je mogao da priželjkuje samo u snovima, Kusturica je objelodanio da je ovo najveći projekat u njegovom životu, ne umanjujući vrijednost svojih filmova, i dodao da u građevinskom i estetskom smislu do­ sada nije bilo ovakvih zahvata.

- Narodi opstaju na velikim idejama i velikim ljudskim djelima. Ivo Andrić je, bez sumnje, najveći umjetnik koji je živio na ovim prostorima. Njegove misli o životu, zapažanja o ljudskim željama, namjerama i potrebama, sposobnost uočavanja zakonitosti bitisanja u istorijskim ponavljanjima događaja, estetskom mišljenju, nešto je što živi u nama čitaocima njegove literature i u pobornicima njegovih ideja i razmišljanja - govorio je Kusturica, dok su mu, ispod vječito raščupane kose, iskrile oči u polutami velike sale Doma kulture.

Oni koji Andrićeve likove doživljavaju na poseban pa i mističan način imaju osjećaj dok šetaju ćuprijom, šumarcima Rzavskih bregova, brdom Bikavcem, uzdignutim Stražištem, sramežljivim Veljim Lugom i o liticu okačenim Nezucima, da su tu, sa njima, i skitnica Ćorkan, i smirena Lotika, ponosna Fata Avdagina, nemilosrdni Abidaga i mučenik Radisav sa Uništa, mudri pop Nikola, nesrećno zaljubljeni vojnik Fedun, starac Jelisije, pa raskalašna Anika i kockar Milan Glasinčanin.

- Ovim projektom pokušaćemo da oživimo nevidljive likove iz Andrićevog literarnog opusa, koji sada tumaraju našim moždanim hodnicima i da ih smjestimo u prostor u kojem su prije više od tri vijeka tumarali sa svim svojim radostima i tugama. Mi ćemo im obezbijediti ono što sad nemaju, ulice po kojima su hodili, rađali se, odrastali u sjenci stare ćuprije, zaljubljivali se i umirali kao kasablije dostojanstveno, bez obzira kojem su staležu pripadali - govori Kusturica.

Dok je kazivao o tome zašto, kome i zbog čega treba graditi Kamengrad, Kusturica je, ne birajući riječi, a koje su mu u navali osjećanja same nadirale, i sam izgledao kao veliki pisac.

- U grad od kamena ćemo useliti literarne likove, a Andrić je jednom rekao da su postojali i Ćorkan i Lotika, i pop Nikola, i seljak Radisav... a Kamengrad će biti ujedno spomenik najvećem umjetniku kojeg smo ikad imali. I kao što je Andrić svoje književno djelo oivičio i čvrsto zagradio i od mača vremena sačuvao za vijekove unaprijed, i mi ćemo na ušću dvije rijeke izgraditi civilizacijsku tekovinu u kamenu - govori Kusturica.

Slavni režiser je zapazio da se u Višegradu Andrićev lik nalazi u bibliotekama kao numizmatički uzorak, a izgradnjom grada, njemu posvećenog, on će biti motorna snaga i oživljena energija za mnoge druge, ne samo literarne, poslove.

Prema njegovoj ideji u gradu će biti zgusnuto sve ono što je istorija i kultura iza sebe vijekovima ostavljala, pa tako i stari srušeni han iz doba turske vladavine, tvrđava iz austrijskog perioda, građevine srednjovjekovnog srpskog neimarstva i sve to "okamenjeno" kao da je preko njega samo prešao dah vremena.

- Kad Kamengrad, kao biser, između voda dvije rijeke, bljesne na proljećnom suncu ujutro iza brda Goleša, i njegov sjaj se spoji sa bljeskom sa svodova ćuprije, "mosta kome ravna nema", Višegrad će izgledati još ljepši i stariji - meditira Kusturica.

On ističe da ideja gradnje Kamengrada nije samo umjetnička vizija već djelo koje ima životnu tektoniku i arhitekturu. Biće to mjesto gdje će se stvarati profit, zapošljavati na njegovoj gradnji na hiljade radnika, a kad bude završen, u njemu će naći posao 150 nezaposlenih ljudi.

- Višegrad će tada biti ono što je davno trebalo da bude - zaključuje načelnik opštine Tomislav Popović.

- Ovo je projekat našeg jedinstva i sinonim za kulturu Republike Srpske - kaže Dodik.

- Biće ovo najspektakularnije djelo u mom životu, zbir mojih nagomilanih emocija i životnog iskustva - veli Kusturica.

Građevine

- Nema slučajnih građevina izdvojenih iz ljudskog društva i njegovog razvitka kao što nema proizvoljnih linija i oblika u arhitekturi - zapisao je srpski nobelovac Ivo Andrić.

Trg

- U gradu će se nalaziti Andrićeva kuća, Andrićeva gimnazija, zatim pozorište, bioskop, ulica starih zanata, tržni centar, restorani, mehane, hotel, dvije zgrade - višegradske bliznakinje u kojima će biti opština, a centralnim trgom dominiraće pravoslavni hram sazidan od kamena dovezenog sa starih hercegovačkih kuća - priča Emir Kusturica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.