Trijumf Radničke hronike i Narodnog pozorišta RS

Apsolutna pobjeda predstave "Radnička hronika" Narodnog pozorišta Republike Srpske na Susretima pozorišta BiH u Brčkom, dvije zlatne medalje za Ženski hor "Banjalučanke" na festivalima u Italiji i Malti, kao i reprezentativna izložba Milene Pavlović-Barili u Muzeju savremene umjetnosti RS dali su pečat kulturnom životu Srpske u 2011. godini.

Ekipa predstave "Radnička hronika" Narodnog pozorišta RS briljirala je na dodjeli nagrada na zatvaranju 28. susreta pozorišta BiH u Brčkom, gdje su banjalučki umjetnici dobili sedam nagrada. Radnička hronika" Petra Mihajlovića, u režiji Ane Đorđević, proglašena je za najbolju predstavu u cjelini u izvođenju pozorišta iz BiH na festivalu koji je održan u novembru.

Nagrada za najbolju žensku ulogu pripala je Anji Stanić za više uloga u predstavi "Radnička hronika", a nagrada za najboljeg mladog glumca dodijeljena je Zlatanu Vidoviću. Grupa "Sopot" nagrađena je za muziku u toj predstavi, dok je Ivana Jovanović nagrađena za najbolje kostime. Dragana Purković-Macan dobila je nagradu za najbolju scenografiju. Prema ocjeni žirija publike, najbolja glumica festivala u Brčkom je Sandra Ljubojević.

Uloga kćerke u predstavi "Radnička hronika" Sandri Ljubojević donijela je i nagradu za najbolju epizodu na 16. jugoslovenskom festivalu u Užicu. Takođe, nagradu za najbolju predstavu festivala, statuetu "Petar Kočić", "Radnička hronika" je ravnopravno podijelila sa predstavom "Banović Strahinja" Narodnog pozorišta iz Subotice, na 14. "Teatar festu" u Banjaluci. Glumci Sandra Ljubojević i Branko Janković nagrađeni su na banjalučkom festivalu za uloge u predstavi "Radnička hronika". Radio-televizija Republike Srpske nagradila je predstavu "Radnička hronika" na "Teatar festu" za iskorak i hrabrost u svijetu teatra.

Zahvaljujući Muzeju savremene umjetnosti RS poštovaoci umjetnosti iz Srpske imali su priliku da u julu ove godine pogledaju djela čuvene srpske slikarke Milene Pavlović-Barili. Riječ je o djelima iz fundusa Fondacije Milenin dom Galerija Milene Pavlović-Barili iz Požarevca. Banjalučka publika imala je priliku da pogleda stvaralaštvo umjetnice koja je živjela i stvarala od 1909. do 1936. godine i u pravom kosmopolitskom duhu ostavila pečat u galerijama širom svijeta.

Na izložbi umjetnice koja zauzima posebno mjesto u srpskoj, ali u svjetskoj umjetnosti mogli su da se vide radovi iz svih njenih faza stvaralaštva, autoportreti, skice za modne časopise. Značajno je da je na banjalučkoj izložbi predstavljen kompletan Milenin umjetnički opus, a djela ove umjetnice predstavljena su u Njujorku, Vašingtonu, Parizu, Londonu. Osim slika, publika u Srpskoj imala je priliku da vidi Milenine lične predmete, njenu originalnu večernju haljinu, zlatne balske cipele, torbicu od srme, češalj.

Milena Pavlović-Barili bila je dizajner njujorškog "Voga" i scenograf brodvejskih premijera, a u Banjaluci je, osim 86 njenih slika, bilo izloženo i pedesetak arhivskih fotografija iz porodičnih albuma. Ona je pisala poeziju na italijanskom, francuskom, španskom, bavila se modnom ilustracijom i kostimografijom, pa je tako mijenjajući način izražavanja ispoljila sav svoj kreativni potencijal. Pored toga što je bila izuzetna umjetnica, Milena je imala i znamenito porijeklo, sa majčine strane je pripadala lozi Karađorđevića, a sa očeve velikoj umjetničkoj porodici Barili iz Parme. O značaju izložbe Milene Pavlović-Barili u Muzeju savremene umjetnosti RS dovoljno govori podatak da je za sedam dana posjetilo više od dvije hiljade ljubitelja umjetnosti. 

Da umjetnost iz Republike Srpske obiđe cijeli svijet pobrinuo se Ženski kamerni hor "Banjalučanke", pod umjetničkim rukovodstvom kompozitora i dirigenta Mladena Matovića. Hor "Banjalučanke" osvojio je zlatnu medalju na prestižnom internacionalnom horskom takmičenju na Malti "International Choir Competition - Malta 2011", koje je održano u novembru. Takmičeći se u kategoriji svjetovne muzike "Banjalučanke" su bile jedini predstavnik iz Republike Srpske i BiH, a na takmičenju su učestvovali horovi iz Švedske, Rusije, Slovenije, Malte, Norveške, Poljske i drugih zemalja.

Takmičenje je održano u organizaciji Svjetske horske asocijacije "Interkultur - Musica Mundi" u Valeti, glavnom gradu Malte, od 3. do 7. novembra 2011. godine, a "Banjalučanke" su se predstavile izvođački izuzetno zahtjevnim programom savremenih autora svjetovne horske literature.

Horove učesnike je ocjenjivao petočlani međunarodni žiri koji su činili istaknuti svjetski stručnjaci za horsku muziku iz Mađarske, Švedske, Kanade i Malte.

Takođe, "Banjalučanke" su pod umjetničkim rukovodstvom kompozitora i dirigenta Mladena Matovića osvojile zlatnu medalju i trijumfovale u kategoriji ženskih horova na devetom internacionalnom horskom takmičenju "Venezia in Musica", koje je održano u maju u Veneciji.

Takmičenje u Veneciji okupilo je 24 hora iz 16 zemalja svijeta, a sve horove ocjenjivao je žiri sastavljen od eminentnih svjetskih stručnjaka i eksperata iz oblasti horske muzike. Zbog rezultata ostvarenih u prethodnom periodu, Ženski kamerni hor "Banjalučanke" nalazi se na zvaničnoj rang-listi 50 najboljih ženskih horova svijeta Svjetske horske asocijacije "Musica Mundi", gdje je najbolje rangirani ženski hor iz jugoistočne Evrope, na visokom 25. mjestu.

Ljubitelji muzike imali su priliku da i 2011. godine posjete muzičke manifestacije kao što su festival horova "Zlatna vila" u Prijedoru, "Majske muzičke svečanosti" u Bijeljini, "Đurđevdanski festival" u Banjaluci, "Mali kompozitor", "Horski susreti" i "Dani Vlade Miloševića" u Banjaluci...

Petar Kralj

Srpsko glumište ostalo je bez doajena Petra Kralja, koji je umro u novembru ostavivši iza sebe više od 200 uloga i preko tri hiljade nastupa na pozorišnoj sceni. Dobitnik brojnih priznanja, uključujući nagradu za životno djelo "Pavle Vuisić", "Dobričin prsten", "Zlatni ćuran" i nagradu "Sterijinog pozorja", Petar Kralj je bio "najvoljeniji glumac velikog srca", kako su ga kolege nazvale. Kralj je ljetos dobio titulu viteza srpske glume.

Olivera Marković

Neponovljiva "Majka Hrabrost", srpska glumica Olivera Marković umrla je u julu, a njenom smrću zatvorena su vrata briljantne glumačke karijere. Čuvena glumica je iza sebe ostavila opus od 63 snimljena filma, 13 televizijskih drama, 26 serija i više šou-programa, a ostvarila je i pedesetak uloga u radio-dramama. U njenoj filmografiji upisani su filmovi "Vlak bez voznog reda", "Kozara", "Put oko sveta", "Sibirska ledi Magbet", "Nacionalna klasa", "Petrijin venac", "Majstori, majstori", "Moj tata na određeno vreme", "Balkan ekspres", "Već viđeno", "Braća po materi"...

  "Oskar"

Dodjela "Oskara", 83. po redu, prošla je u znaku filma Toma Hupera "Kraljev govor", koji je osvojio četiri pozlaćene statue u prestižnim kategorijama: originalni scenario, režija, glavna muška uloga i najbolji film. "Oskara" za najbolju mušku ulogu dobio je Kolin Firt za portret kralja Džordža Šestog, u istom filmu. Za najbolju žensku ulogu "Oskarom" je nagrađena Natali Portman, za ostvarenje balerine opterećene sumnjama, u psihološkom trileru "Crni labud". Najveći "gubitnik" ovo godine je "Čovjek zvani hrabrost" braće Koen, koji poslije deset nominacija nije osvojio nijedno priznanje.

Elizabet Tejlor

Holivud je 2011. godine izgubio najljepše oči, ljubičasti pogled Elizabet Tejlor ugasio se u martu, a dobitnica "Oskara" za filmove "Baterfild 8" i "Ko se boji Virdžinije Vulf?" ostaće upamćena po ulogama u filmovima "Kleopatra", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Staza slonova" i "Kvo vadis". Osim po fantastičnim rolama koje je ostvarila u svojoj višedecenijskoj karijeri, Liz će se pamtiti i po broju brakova. Udavala se osam puta, od toga dva puta za kolegu glumca Ričarda Bartona. Iza sebe je ostavila četvoro djece, dvije kćerke i dva sina, desetoro unučadi i četiri praunuka.

Povratak Milivoja Unkovića

Izložba slika i skulptura velikog srpskog slikara Milivoja Unkovića, koja je otvorena u novembru u Muzeju savremene umjetnosti, označila je povratak ovog umjetnika u Srpsku. Unković je od 1992. živio i radio u Njemačkoj, a nedavno je postao stanovnik Banjaluke. Izložbom u RS Banjalučani su mu poželjeli dobrodošlicu kao svom sugrađaninu. Postavka je privukla istinske ljubitelje umjetnosti, kao i brojne predstavnike javnog i kulturnog života Srpske.

Nobelova nagrada

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost u 2011. je švedski pjesnik Tomas Transtremer. U obrazloženju žirija navedeno je da je Transtremeru nagrada pripala zbog toga što nam "kroz sažete, jasne slike daje svježu sliku stvarnosti". Njegovo djelo se razvijalo u okvirima modernističke i nadrealističke tradicije poezije 20. vijeka. Transtremer je naročito poznat po ubjedljivim opisima sirove švedske prirode.

NIN-ova nagrada

NIN-ova nagrade za najbolji roman godine pripala je Gordani Ćirjanić za knjigu "Ono što oduvek želiš", u izdanju "Narodne knjige" iz Beograda. Ono što je presudilo da Gordana Ćirjanić dobije nagradu za roman "Ono što oduvek želiš" je pisanje o jednom aktuelnom životnom trenutku sa pozicije današnjeg čovjeka, bila je ocjena žirija.  

Film "Neprijatelj"

Film "Neprijatelj" reditelja Dejana Zečevića, koji je većinom snimljen u Republici Srpskoj i ima dosta glumaca iz Srpske i ekipi, dobio je ugledne nagrade na festivalima. Nagrađen je specijalnom nagradom žirija 33. međunarodnog festivala mediteranskog filma u Monpeljeu. To je bila 17. nagrada za film "Neprijatelj", koji je naišao na odličan prijem publike na premijeri u Banjaluci, koja je održana u septembru.

Jubilarni festival

Jubilarni, deseti Međunarodni festival pozorišta za djecu u Banjaluci održan je u oktobru u Dječijem pozorištu Republike Srpske. Festival je okupio pozorišta iz nekoliko evropskih zemalja, a "Gran pri" za najbolju predstavu u cjelini otišao je u ruke "Srećnom princu" Pozorišta lutaka i glumaca iz poljskog grada Lomža. Bajku Oskara Vajlda adaptirao je i režirao Jaroslav Antonjuk. U čast nagrađenih na zatvaranju je nastupilo Pozorištance "Puž" iz Beograda, koje je izvelo predstavu "Sebični princ".

Koncert Dunje Simić

Operska diva Dunja Simić održala je veliki solistički koncert u Banskom dvoru Kulturnom centru u organizaciji ove kulturne ustanove i "Kvin estrade". Kroz cjelovečernji koncert muzički je "prošetala" kroz sve epohe, od starih majstora oratorijumske muzike Baha i Šuberta, do nekih savremenih kompozicija. Koncert je bio prilagođen svačijem ukusu, a obuhvatio je neke popularne kompozicije kao što su napolitanske pjesme.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.