Tintin danas puni 84 godine

Jedan od najpopularnijih evropskih stripova ikada "Avanture Tintina", prvi put je objavljen u dječijem dodatku belgijskog časopisa "Dvadeseti vijek" 10. januara 1929. godine.

Serija stripova belgijskog umjetnika Žorža Remija (1907-1983), koji je radio pod pseudonimom Erže, objavljena je na više od 50 jezika, a više od 200 miliona primjeraka je prodato do sada.

Remi je bio kompletan autor, odnosno pisao je scenarija i crtao strip, a takođe je i pomno istraživao lokacije da bi što vjernije dočarao "mjesta" do kojih je Tintin stizao.

Od davne 1929. godine, pa do 1983, kada je preminuo Erže, izašla su 23 stripa, a naknadno je izašlo još sedam stripova koje nije sam autor crtao.

O pustolovinama neustrašivog novinara, koji je uvijek u pratnji svog psa Snješka, snimljeni su i filmovi, dokumentarci, crtani filmovi, a realizovane su i pozorišne predstave. Pored Tintina tu su i kapetan Hadok, profesor Suncokret, detektivi Dipon i Dipon i mnogi drugi.

Interesantna je činjenica da je Brisel vjerovatno jedini grad na svijetu koji ima muzej posvećen liku iz stripa - ne zabavni park, nego pravi pravcati muzej podignut njemu u čast.

Sem toga, Tintinov lik je na muralima, posterima i majicama, lutkice iz stripa prodaju se na svakom ćošku tog belgijskog grada i moglo bi se reći, bez mnogo pretjerivanja, da je Tintin ravnopravni simbol Brisela sa jednim drugim legendarnim dječakom - Maneken Pisom, čija je statua u centru grada jedna od glavnih turističkih atrakcija.

Stripovi na kojima su odrasle generacije frankofonske djece, a potom i čitalaca iz drugih kultura, mogu se posmatrati kroz osoben, inovatorski tehnički pristup stripu i crtežu, ali i kroz prizmu društvenih klišea doba i društva u kojem su nastale.

Kolonijalna svijest belgijskog društva, vođena vjerom u pozitivne, civilizacijske strane kolonizacije ostvarena je u Eržeovim karikaturalnom prikazu crnaca iz Konga, s velikim ustima i minđušom u nosu, kako se klanjaju pred katoličkim sveštenikom.

Sam Erže će mnogo godina kasnije (početkom 70-ih) priznati u intervjuima da se rukovodio opštim predstavama koje su o kolonizaciji postojale u belgijskom društvu.

Politički aspekt njegovog rada doveden je u pitanje na kraju Drugog svjetskog rata. Tada je list "Soar" prestao da objavljuje Eržeove crteže - zato što je autor tokom rata radio u časopisu koji je bio pod kontrolom njemačkih okupatora.

Već 1946. godine, međutim, izlazi prvi broj časopisa "Tintin", kao novi nedjeljnik za mlade koji je pokrenuo Remon Leblan, bivši pripadnik belgijskog pokreta otpora. Međunarodni uspjeh stiže krajem 50-ih, poslije epizode "Tintin na Tibetu", koja je adaptirana i za veliki ekran.

Među najuspješnijim albumima kojima je Erže zaslužio status jednog od najvećih evropskih crtača stripa, su "Plavi lotos", nastao iz druženja s kineskim prijateljem, ili "Hodali smo po mjesecu", koji prati Tintinove avanture u svemiru, zbog kojih je jedna zvijezda između Marsa i Jupitera kasnije nazvana njegovim imenom.

Decembra prethodne godine reditelj Piter Džekson potvrdio je da će snimanje nastavka filma "Tintin" početi ove godine, a da se očekuje na filmskim platnima slijedeće. Takođe, popularnosti Tintina svjedoči i činjenica da su originalne korice za stip izdanje "Tintin u Americi", koje je ilustrovao Erže 1932. godine, prodate na aukciji prišle godine u Parizu za 1,3 miliona evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.