Svojatanje domaćih pisaca

BANjA LUKA - Edicija Srpska književnost u BiH, u 100 knjiga, nasušna je potreba stvaralaca, ali i ukupne ovdašnje kulturne scene.

 Istoričari i teoretičari književnosti, pisci, koji razmišljaju o položaju korpusa srpske književnosti u BiH, kao i bibliotekari, osjećaju odgovornost i potrebu da književnost srpskih stvaralaca sa ovih prostora ugleda svjetlo dana.

- Postoji edicija "Hrvatska književnost u BiH".  Nedavno su čak uvrstili i promovisali četiri knjige Ive Andrića u toj ediciji, među kojima je i "Na Drini ćuprija", koja je neosporno knjiga srpske književnosti - kaže direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, Ranko Risojević, podsjećajući da se Andrić deklarisao kao srpski pisac.  

Istovremeno, Bošnjaci rade na ediciji  Bošnjačka književnost u 100 knjiga, čime nastoje da utemelje svoju književnost, iako u bibliografskom smislu to nigdje ne ističu. Naime, bošnjačka književnost se utapa u "bosansku" književnost, ili književnost Bosne i Hercegovine.

Krajnji je trenutak, naglašava Risojević, da se na planu srpskih književnih i  intelektualnih namjera odredimo, da kažemo treba li nam ili ne treba edicija Srpska književnost u BiH. Time će, kako kaže, biti olakšan i rad na Enciklopediji Republike Srpske.

- Problem je što nemamo neke temeljne knjige, koje je, možda, trebalo uraditi prije rada na samoj Enciklopediji, na primjer za područje likovnosti, muzike, a kao što vidimo nemamo ni obrađeno područje književnosti, koje obuhvata aspekte izdavaštva, periodike i svih književnih publikacija - podvlači Risojević.  

Istovremeno, dodao je, imamo izuzetno značajne književne istoričare, koji su dali pečat i u prošlom vremenu, kao što su  Nikola i Svetozar Koljević, akademik Branko Milanović, profesor Staniša Tutnjević, Radovan Vučković...

- Postoje mišljenja da bi to značilo kidanje ukupnosti srpske književnosti, što je apsolutno pogrešno. Srpska književnost je književnost svih srpskih pisaca, ma gdje bili. Imali smo srpske pisce u Rumuniji, ili u Mađarskoj, na primjer, a imamo ih i danas, kao što imamo i srpske pisce u Makedoniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, pa tako i u BiH - kaže direktor NUB Republike Srpske.

To je, objašnjava, teritorijalno određenje, koje nije suštinski naučno i književno, ali je bitno iz mnogo razloga. Prije svega, narod koji živi na određenom području želi da ima svoju kulturu, da posjeduje prošlost na koju će se oslanjati sadašnjost, a potom i budućnost.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, pokretanje edicije Srpske književnosti u BiH, smatra kapitalnim projektom kulture Republike Srpske.

- Riječ je o projektu koji bi osvijetlio dio srpske nacionalne baštine u BiH. U ovaj projekat će svakako biti uključeni istaknuti književnici, kritičari, profesori i istoričari književnosti, koji bi svestrano osmotrili sam pojam nacionalne književnosti Srba u BiH, a potom utvrdili strategiju izrade ovako zahtjevnog projekta - rekla je pomoćnik ministra za kulturu, Irena Soldat-Vujanović i dodala da Ministarstvo prosvjete i kulture svesrdno podržava ovaj projekat.  

Okrugli sto   

- Planirali smo da organizujemo okrugli sto, koji bi okupio desetak naših istaknutih književnih stručnjaka, da čujemo njihova razmišljanja i stavove o ovoj ediciji. Shodno zaključcima, objavili bismo publikaciju sa tog skupa, a potom bismo od Ministarstva kulture tražili da odrede inicijalna sredstva za pokretanje ove značajne edicije - naglasio je Ranko Risojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.