Svjedočanstva burne prošlosti Trebinja

Trebinje - Povodom šest decenija postojanja Muzeja Hercegovine u subotu je u ovoj ustanovi otvorena stalna izložbena postavka “Kulturno-istorijski razvoj trebinjskog kraja od X do prve polovine XX vijeka”.

Direktor Muzeja Hercegovine Veseljka Salatić podsjetila je ovom prilikom na sve muzejske radnike, koji su, kako je rekla, uspješno vodili ovu ustanovu i svojim znanjem, radom, ljubavlju i entuzijazmom doprinijeli da se sačuva kulturno-istorijsko blago ovog kraja.

Autor postavke Zoran Mijanović, viši kustos u Muzeju Hercegovine, kazao je da se već duže vremena osjećala potreba za ovakvom postavkom, jer trebinjski kraj ima bogatu i burnu prošlost.
- To je prostor na kojem su se smjenjivale civilizacije, narodi i države, gdje su se sukobljavali razni kulturni i drugi uticaji - rekao je Mijanović.

Dodao je da je u proteklom periodu Trebinje, u kulturnom smislu, imalo vodeću ulogu na slovenskom jugu i da su najstariji ćirilični natpisi pronađeni upravo u ovom regionu, kao i da je i najstariji književni rod vezan za Trebinje.

Inače, postavka je podijeljena u pet odjeljaka, poredanih po periodima. To su: srednjovjekovna Travunija (Trebinjska oblast), srednjovjekovni spomenici kulture Travunije, bune i ustanci hercegovačkih Srba protiv Turaka, Trebinje-Hercegovina pod austrougarskom vlasti od 1878. do 1918. i Trebinje-Hercegovina u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1918. do 1941. godine.

Gradonačelnik Trebinja Dobroslav Ćuk otvarajući izložbu podsjetio je na značaj Muzeja Hercegovine kao kulturne institucije, koja svojim ugledom i značajem prednjači i u RS i u BiH, te da će ova postavka imati direktan uticaj na projektovanje Trebinja kao grada kulture.

- Autor postavke stajao je pred složenim zadatkom kako da deset vijekova u kojima su se smjenjivali i administrativne uprave i razni kulturni modeli sabije u jedan ovakav prostor, a da se obuhvati sve ono što je bilo presudno i što nas je civilizacijski označilo i ono što nas je na ovom prostoru učinilo autohtonim - istakao je Ćuk.

Na osnovu predstavljenog materijala i eksponata može se zaključiti da su Hercegovci dugo na svom istorijskom putu, da uz mnogo teškoća i žrtava ostvaruju svoje istorijske i egzistencijalne ciljeve, te da su na tom putu često bili na periferiji jedne, a istovremeno na marginama drugih civilizacija.

Istorija

Muzej Hercegovine je osnovan 1952. godine i u svom sastavu, osim pomenute, ima i više drugih stalnih postavki, kao što su Dučićeva zbirka, Etnografska i Arheološka postavka, Memorijalna izložba slika “Atanasije Popović”, Legat slikarke Milene Šotre, Legat književnika i vajara Radovana Ždrala, te Legat slikara Milorada Ćorovića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.