Foto: Svetionik duhovnog života
BANjA LUKA - Jedan od najznačajnijih svetionika duhovnog života i jedan od najmonumentalnijih spomenika kulture u našim krajevima je manastir Gomionica, sa manastirskom crkvom posvećenom Vavedenju presvete Bogorodice.
Ovaj biser pravoslavlja smješten je u živopisnom predjelu podno Zmijanjske visoravni, udaljen četrdesetak kilometara od Banje Luke.
Prvi pisani pomen o ovoj svetinji datira iz 1540. godine.
- Jedan od najznačajnijih pisanih dokumenta na ovom području, koje se i danas čuva u manastiru Gomionica je Rukopisno jevanđelje iz 16. vijeka - rekla je rukovodilac Odsjeka za konzervaciju i restauraciju u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Milica Kotur.
Tačno vrijeme nastanka manastira se ne zna, a o tome u narodu postoje tri legende.
Prema prvom predanju, koje je u vezi sa opštom tradicijom, duboko uvriježenom u našem narodu, Gomionicu su podigli Nemanjići.
Drugo predanje kazuje da je ovaj manastir zadužbina izvjesne sultanije Mare ili Kale Marije.
Petar Kočić zapisao je treće predanje, koje kaže da je osnivač pravoslavnog hrama zmijanjski knez Obrad. Poslije pada Jajačke banovine 1528. godine, ove krajeve su zauzeli Turci. Pastirsko stanovništvo, zaklonjeno u planinama, očuvalo se, a Turci su priznali i ostavili ranija prava koja su imali pastiri Vlasi. Veoma je vjerovatno da je raspoloženi gospodar dao dozvolu knezu Obradu da podigne ili možda obnovi već postojeći hram.
Poput većine naših srednjovjekovnih manastira, prema riječima Koturove, i Gomionica je imala nekoliko faza gradnje.
Do 1994. godine, kada je rađena sanacija, manastir je sa spoljašnje strane bio omalterisan u bijelo.
- Da bi se tri različite faze gradnje ujednačile i na neki način maskirale, niko nije znao bolje rješenje, tako da je manastir iz tog razloga omalterisan bijelom bojom - istakla je Koturova.
Dodala je da je tada odlučeno da se malter skine i manastiru vrati prvobitan izgled.
I freskoslikarstvo Gomionice je, od svog nastanka, prolazilo kroz nekoliko različitih perioda.
- Zidno slikarstvo iz 19. vijeka prekrivalo je cjelokupna zidna platna sve do 1982. godine, kada je utvrđeno da u kupolnom dijelu hrama ima fresaka iz perioda gradnje crkve. To je bilo veoma značajno, jer je Gomionica dobila još veći značaj - rekla je Koturova.
Tada se mislilo da je Gomionica u periodu nastanka oslikana samo u kupolnom prostoru, jer su istraživanja rađena na cjelokupnim površinama unutar zidova, oltara i priprate.
- Međutim, kada je rađena obnova spoljašnjeg dijela manastira, 1994. godine, tadašnja istraživanja su pokazala da je manastirska crkva i na preostalim dijelovima živopisana. Nekoliko slojeva maltera prekrivali su prvobitni sloj fresaka nastao krajem 15. i početkom 16. vijeka - naglasila je Koturova.
To je bio dokaz da je ovaj manastir bio veoma značajan, snažan duhovni centar. Poslije tih radova, manastiru su vraćeni prvobitni sjaj i značaj.
- Manastir Gomionica uvijek je bio jako duhovno uporište i tu su se mnogi opismenjavali, sticali svoja prva znanja i iz gomioničke škole kretali u svijet. Jedan od igumana ovog manastira bio je i stric Petra Kočića. Petar Kočić je odatle ponio svoja prva saznanja i onu iskru slobodoljublja koju je posjedovao - rekla je Milica Kotur.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike