Sto godina od otvaranja prvog bioskopa

BIJELjINA - Povodom stogodišnjice otvaranja prvog bioskopa u Bijeljini, u Muzeju Semberije u pripremi je izložba kojom bi se obilježio ovaj značajan jubilej.

Nijemac Hajnrih Brajtvizer, inače bravar, otvorio je prvi bioskop u Bijeljini 1909. godine. Nalazio se u današnjoj ulici Jovana Dučića, otprilike preko puta Vladičanskog dvora.

Prema riječima kustosa istoričara Zorana Midanovića, glavni akcenat na izložbi biće posvećen filmskim plakatima.

- Muzej Semberije nabavio je prije tri godine 1200 plakata iz gradskog bioskopa. Zavisno od materijalnih mogućnosti i razumijevanja nadležnih, plan je da se u okviru izložbe prikažu i razne vrste mašina za prikazivanje filmova, bioskopske opreme i slično - rekao je Midanović.

On je dodao da su o istorijatu bioskopa u Bijeljini pisala samo dvojica lokalnih autora: Mustafa Grabčanović jedan članak u "Semberskim novinama" i profesor Slobodan Petrović u knjizi "Korzo stare Bijeljine".  

- Osnovi problem sa kojim se susrećem prilikom pripreme ove izložbe je nedostatak pisanih i materijalnih izvora. Da osoblje Muzeja nije spasilo filmske plakate od propadanja prije tri godine, ne bismo imali bukvalno ništa - istakao je Midanović.

Prve nijeme filmove na teritoriji BiH davali su putujući bioskopi, neki od njih u okviru cirkusa, a drugi kao dio jeftinih varijetea ili vašara.

Jedan od takvih bioskopa "posjetio" je Bijeljinu 1910. godine. Projekcije su održavane u dvorištu hotela "Drina", koji je tada držao izvjesni Austrijanac Vimer. Sjedilo se na stolicama i klupama, a gledaoci su bili pretežno vojnici i djeca. Ulaznice su stajale 15 i 20 krajcara.

Prema jednoj knjizi, izdatoj u Beču 1916. godine, o bioskopima u Austrougarskoj, Handbuch fir Kinematographie, u BiH je 1915. godine bilo 17 stalnih bioskopa.

U Kraljevini Jugoslaviji gotovo da nije postojala filmska proizvodnja. Njen razvoj su dobrim dijelom ometale moćne distributerske kompanije, mahom u rukama stranaca. One su određivale pravila i uslove poslovanja sa bioskopima. Blago oporezovane od države, one su na ime najamnine za filmove uzimale od bioskopa u prosjeku 40 odsto bruto prihoda. Država ih je opterećivala raznim taksama, tako da je bioskopima ostajala tek trećina prihoda.

Jedno od središta kulturno-zabavnog života u Bijeljini u to vrijeme bio je bioskop "Edison", koji je od 1919. do 1930. godine bio u vlasništvu Jevreja, braće Semo. Bioskop "Edison" se nalazio u centru grada.

Zvučni film

Pojava zvučnog filma znatno je uticala na prikazivačku djelatnost u Kraljevini Jugoslaviji. Zbog atraktivnosti ton-filma, u periodu od 1932. do 1937. godine znatno je uvećan broj bioskopskih dvorana i pored visoke cijene projekcionih aparata. U isto vrijeme, distributeri, koji su bili povezani sa proizvođačima opreme, povlačili su iz prometa nijeme filmove, tako da je 1939. godine u Jugoslaviji bilo svega 35 bioskopa sa aparaturama za prikazivanje nijemih filmova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.