Stećci - grobovi predaka svjedoci vremena

BANjA LUKA - Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u narodu poznati kao stećci, mramorovi ili kamenovi svojom ljepotom plijene pažnju ne samo stručnjaka, nego i brojnih putnika namjernika, koji se obavezno zadrže pored grobova predaka.

Stećci datiraju iz perioda od 12. do 16. vijeka, a na prostoru Republike Srpske najrasprostranjeniji su u Hercegovini, Podrinju i na Romaniji, dok je manji dio smješten u okolini Banje Luke.

- Najviše stećaka nalazi se u blizini pravoslavnih crkava, ali brojni su i oni koji se nalaze u šumama obrasli mahovinom - rekla je arhitekta Ljubica Srdić iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

U prošlim vremenima pojedini najljepši i najznačajniji spomenici odnošeni su u muzeje.

- Veoma je važno da se ovi spomenici sačuvaju u mjestu na kojem su nastali, u primarnom položaju, jer onda imaju značaj za istraživanje. Na osnovu tih spomenika možemo utvrditi generalnu gustinu naseljenosti i saznati gdje i na koji način su ljudi sahranjivani - istakla je Srdićeva.

Na taj način se, prema njenim riječima, slažu kockice mozaika koji nam pruža brojna istorijska saznanja.

Mnoge su legende ispredane o nekropolama, a i danas se prenose sa generacije na generaciju.

- Priča koja se i danas prepričava u narodu govori o svadbenoj i posmrtnoj povorci. Ove dvije povorke kada su se srele sukobile su se, nakon čega su se ljudi iz svadbene povorke okamenili. Tada su nastali u narodu poznati mramorovi - ispričala je Srdićeva.

Stručna saznanja o stećcima prema riječima Srdićeve dobijaju se iz stručne literature, a uvid u pravo stanje odlaskom na lokalitete na kojima se ovi spomenici nalaze.

- Obilazak spomenika, pravljenje fotodokumentacije i bilježenje stanja u kojem se nekropole nalaze način su na koji pravimo sliku o stećcima i stanju u kojem su se nalazili prije 150, 100 ili 20 godina, i sada u ovim vremenima - istakla je Srdićeva.

Ona je naglasila da je veoma važno da i oni koji nisu stručnjaci shvate značaj ovih istorijskih spomenika.

- Zub vremena čini svoje, tako da su neki spomenici utonuli u zemlju, uništeni su. Na terenu ima primjera gdje su ljudi potpuno svjesni značaja spomeničkog nasljeđa i sa nama sarađuju. Zovu nas, obavještavaju o situaciji na terenu i od nas traže stručnu pomoć, odnosno pitaju nas na koji način se čuvaju nekropole - navela je Srdićeva.

Dodala je da iako većina stanovništva pomaže u očuvanju spomenika nije rijedak slučaj namjernog uništavanja stećaka.

- Činjenica je da bismo možda trebali, agresivnijim načinom upoznavanja stanovništva sa značajem kulturnog nasljeđa, pokušati da spriječimo to uništavanje - zaključila je Srdićeva.

Zaštita stećaka

- S obzirom na to da su stećci rasprostranjeni na širokom prostoru, vrlo teško je napraviti plan i program fizičke zaštite tog nasljeđa. Može se pokositi i ukloniti mahovina i rastinje koji smetaju nekropoli. Lišajevi su nešto za šta treba veliko znanje i saradnja sa biolozima. To iziskuje velika materijalna sredstva i ulaganja - rekla je Ljubica Srdić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.