Šta će se događati sa zbirkom Terzić

Banjaluka - “Zahvaljujem na srdačnom i toplom prijemu kao i prisustvu na otvaranju koje je odista bilo veličanstveno. Radujem se što sam stekao divnih prijatelja u krugu slikara, vajara, književnika kao i političkih i društvenih poslanika. Očaran sam ljepotom Banjaluke kao i kulturnom klimom koja pogoduje svim vrstama stvaranja i koja je izuzetno cijenjena. Ti dani ostaće mi u nezaboravnom sjećanju”.

Ovo je dio pisma velikana srpskog slikarstva Milana Konjovića koje je pročitao Živko Radišić otvarajući izložbu “Šta se dogodilo sa zbirkom Draginje i Voje Terzić”? u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

Radišić je pismo, napisano 4.4.1980. godine u Somboru, dobio od Konjovića, poslije njegove izložbe u Banjaluci.

Ova istorijska izložba otvorena je u srijedu uveče, a svečanost je počela radio-yinglom, glasovima stručnjaka Muzeja savremene umjetnosti RS koji su izgovarali pitanje “Šta se dogodilo sa zbirkom Terzić”?

- Ovakav početak izložbe je bio neizbježan, jer smo mi već deset godina, rekla bih, u neprilici da odgovaramo na telefonska pitanja, i-mejlove, pisma u kojima stoji ono što je tema izložbe, “Šta se dogodilo sa zbirkom Terzić”? - rekla je direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Ljiljana Labović-Marinković, ističući da se sa zbirkom Terzić nije dogodilo ništa osim što su napravili sjajnu marketinšku kampanju i naveli sve prisutne da očekuju neki drugačiji odgovor.

- Mi smo ponosni što je ova lijepa enigma uspjela i što ćemo večeras i vama kao i svim onima koji su pitali i koji više nikada neće biti u prilici da pitaju, odgovoriti - kaže Labović-Marinković.

Ona je naglasila da su odgovore tražili i muzejske kolege iz Šida, kada su radili izložbu “Savo Šumanović” u Muzeju savremene umjetnosti RS, ali i stručnjaci iz Hrvatske koji su se pitali šta je sa djelima Viktora Šerbua.

- Svima njima smo odgovorili da blago koje ima Evropa, zahvaljujući Draginji i Voji Terzić imamo i mi. I dalje brižno čuvamo tri rada Viktora Šerbua koji su reprodukovani u ovoj monografiji i koji su blago Republike Hrvatske - objasnila je Labovićeva.

Ona je najavila izložbu Milana Konjovića sljedeće godine i dodala da će na pitanje kolegama iz Sombora “Šta je bilo sa zbirkom Terzić”? imati spreman odgovor.

Muzejski savjetnik i kustos izložbe dr Sarita Vujković ispričala je kako je prošla već gotovo cijela decenija od kada je grad Banjaluka, poslije smrti Draginje Terzić, njeno zavještanje dobio u trajno vlasništvo, da ga čuva, cijeni i pokazuje novim naraštajima.

- Izložbom “Šta se dogodilo sa galerijom Draginje i Voje Terzić”? Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, na stručan i odgovoran način, želi da stane iza ove profesionalne obaveze i pomogne da vrijedna umjetnička djela, koja su u vlasništvu grada Banjaluke dobiju svoj trajni izložbeni prostor i mogućnost da budu vidljiva - zaključila je Vujkovićeva.

Labovićeva otkriva da su spletom okolnosti ovog mjeseca imali sreću da prilikom pripreme izložbe pronađu odgovore na kustoska pitanja o zbirci Terzić.

- Iz tih razloga mi je veoma drago da mogu da najavim da će Antun Karaman, autor vrlo ozbiljne monografije zbirke Terzić, doći sljedeće sedmice u Banjaluku da porazgovara sa svima nama o tome koliko smo mi, u stvari, bogati, a koliko toga možda do večeras nismo bili svjesni, ali zbog čega smo uvijek bili ponosni - dodala je Labovićeva.

Zbirka

- Zbirka Terzić posjeduje umjetnička djela različitih autora, tehnika, dimenzija i godina nastanka. Krase je djela Save Šumanovića, Petra Dobrovića, Milana Konjovića, Jovana Bijelića, Mila Milunovića, Gabrijela Jurkića, Ivanke Bukovac, Romana Petrovića, Pere Popovića, Ismeta Mujezinovića, Branka Šenoe, Ivana Lackovića, Mersada Berbera, Kemala Širbegovića, Viktora Šerbua i drugih autora - priča Sarita Vujković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.