Srđan Šarenac: Filmovi mogu biti umjetnički ili ničiji

Filmove treba posmatrati u odnosu da li nam se sviđaju ili ne. Potpuno bespotrebna je rasprava čiji je film. Ne želim da ulazim u polemiku da li je moj film "Selo bez žena" bosanskohercegovački i prebrojavam krvna zrnca mog filma. Treba li cijeniti dobrog arhitektu zbog dobrih mostova što je napravio ili treba ipak provjeriti kome on pripada prije nego što kažemo valjaju li nam njegovi mostovi.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" reditelj Srđan Šarenac kojem je za film "Selo bez žena" pripala nagrada "Ivica Matić" za ukupan doprinos bosanskohercegovačkom filmu, što je izazvalo oprečne stavove filmskih stvaralaca.

Na specijalizovanom filmskom portalu "filmski.net" navodi se da je film "Selo bez žena" produkcija Francuske, Srbije i Hrvatske i da je realizovan 2009. godine.

* GLAS: Kako komentarišete pismo reditelja Adisa Bakrača Upravnom odboru Udruženja filmskih radnika BiH u kojem je naveo da je dodjelom nagrade Vašem filmu "grubo prekršen Pravilnik o dodjeli nagrade Ivica Matić", ističući da film "Selo bez žena" tematski nema nikakve veze sa BiH, pa da samim tim "ne postoji Vaš doprinos bh. filmu"?

ŠARENAC: Vrlo sam ponosan što sam dobitnik nagrade "Ivica Matić" za film "Selo bez žena". To je značajno za mene, jer dolazi od Udruženja filmskih radnika BiH čiji sam član, pa mi je to veliko priznanje filmskih profesionalaca kojima pripadam. Plus to je i prva nagrada u BiH koju sam dobio do sada u životu. Inače, filmovima pristupam kao umjetnosti i ne pada mi na pamet da gledam kojoj naciji pripadaju.

* GLAS: Rođenjem ste Sarajlija, školovanjem Beograđanin, radili ste i u Hrvatskoj, Francuskoj, Holandiji. Sada ste u Španiji. Gdje sebe vidite na filmskoj mapi?

ŠARENAC: Rođen sam u Sarajevu 1977. godine. Odrastao sam u BiH i živio sve do kraja 1992. kada odlazim u Hrvatsku gdje ostajem do 2001. godine. Tad sam upisao filmsku režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Od 2004. za BHRT režiram trodijelnu dokumentarnu seriju "Kako je nastala sarajevska top-lista nadrealista" i dokumentarni film "Selma". Poslije toga režiram dramsku seriju "Mile u borbi protiv tranzicije" za B92 iz Beograda. Na postdiplomskim studijima iz filmskog scenarija bio sam na Binger film Lab u Amsterdamu. Godinu kasnije dobijam nagradu za scenario "Spašen" i odlazim u Francusku. Godine 2008. režirao sam dječiji program HRT-a, emisiju za mlade "Kratki spoj", 2010. režiram emisiju za djecu. Od ove godine sam u Španiji na Master in Audiovisual management u okviru Media Business School. Iz moje biografije vidite da sam radio u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Holandiji i Francuskoj. Sebe vidim kao građanina svijeta i volim da me ljudi cijene prema onome što napravim.

Sarajevo film festival

* GLAS: Kako ocjenjujete Sarajevo film festival?

ŠARENAC: Sarajevo film festival je postao najznačajniji filmski festival na području ex-Yu. Svima treba da je jasno da je domaći film vrlo teško finansirati bez saradnje sa stranim partnerima, a SFF sa svojim programom "Cinelink" dovodi ogromnu količinu stranih filmskih producenata i distributera i nudi im mogućnost saradnje sa domaćim autorima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.