Šetnja nevidljivim dijelovima grada

BEOGRAD - Izložba vizuelne umjetnice iz Beograda Dušice Dražić "Prostori", koja je završena prošle sedmice u Centru za kulturu Sopot, imala je cilj da se kroz dokumentaciju sedam nezavisnih radova nastalih u periodu od 2003. do 2009. godine analizira linija koja se provlači kroz praksu ove autorke.

Realizovana u saradnji sa kustoskinjom Maidom Gruden, postavka obuhvata radove "Slepa ulica", "Prelom", "To loosely reside/ Weeds - useful plante ", "Dom u ul. Rydygirea 45a, Wroclaw", "Restlessness; or the display of the leukocyte ", "Surrealisma of simplicity" i "Beogradske razglednice".

Zajedničko za izložene radove jeste da "okupiraju" fleksibilne, nedefinisane, a samim tim i otvorene prostore, u kojima pojedinac još uvijek ima mogućnost da inicira, djeluje, ali i da preuzme odgovornost.

- Prepuštanjem radova okruženju, prolaznicima i datom trenutku stvara se novo telo u kome se odigravaju uzročno-posledične reakcije koje određuju dalji tok razvoja nastale simbioze – produženje, transformaciju, odumiranje. Dokumentacija često ostaje jedini svedok - rekla je Dušica Dražić.

Umjetnicu privlače prostori bez zakona, prostori nepravilnosti, razlika, fleksibilnosti, intuicije koji čine nevidljivi dio grada.

- Unutar prostora nepravilnosti i razlika prolaznik ("šetač") ima slobodu da deluje, da narušava homogenost, da funkcioniše kao privremeni prekid postojećeg stanja. Ukrštanje prolaznika i prostora puni grad tragovima, iscrtavajući nevidljivu mapu istorije "šetanja" - istakla je Dušica Dražić.

Projekat "Prelom" realizovan je 2008. godine u Galeriji Doma kulture Studentski grad. On je, prema riječima autorke, rezultat direktne provokacije galerijskog prostora i okruženja. Dušica Dražić je ispunila prazan prostor kopijama postojećeg, nosećeg stuba koji zauzima centralnu poziciju u galeriji. Mnoštvo identičnih stubova briše lokaciju originala i upućuje na promišljanje o prividu oslonca.

- Mreža pravilno raspoređenih stubova kreira pravilan lavirint, a pogled posetioca biva blokiran susednim stubom. Ulaskom posetioca neutralan (prazan) deo galerije se modifikuje (puni i prazni) i do tada statičan prostor uvodi se u stanje konstantnog unutrašnjeg kretanja - objasnila je Dušica Dražić.

Ovom intervencijom, dodala je ona, galerija postaje umjetničko djelo, a posmatrač sastavni, neophodni element.  

Rad "Slepa ulica" realizovan je ove godine u okviru zajedničkog projekta "Semiotika grada" grupe "Usually4".  

- "Slepa ulica" je rekonstrukcija javnog prostora u okviru galerijskog, pri čemu dvodimenzionalna granica – fotografija slepe ulice postaje ekstenzija oba prostora - kazala je Dušica Dražić.

Prema njenim riječima, prostornom rekonstrukcijom izazvana je i rekonstrukcija pokreta, pri čemu posjetilac preuzima performativnu ulogu "šetača".

- Ulaskom u slepu ulicu, posetilac staje, posmatra kraj, da bi se vratio unazad do tačke kada kreće novim putem. Intimno proživljavanje povratka u toku koga se sagledavaju sve tri vremenske distance (prošlost, sadašnjost i budućnost), kao i samo postojanje drugog puta, jesu za mene bitni elementi ovog rada - kazala je Dušica Dražić.

Ona je dodala da je "Slepa ulica" istovremeno i pokušaj da se prevaziđe podjela na "rad u javnom prostoru" i "rad u galerijskom prostoru".

"Beograd: Nemesta"

Dušica Dražić je zajedno sa Unom Popović kurirala izložbu "Beograd: Nemesta".

- Tokom avgusta i septembra ove godine, a u okviru izložbe  "Beograd: Nemesta" realizovano je četrnaest "site- specifi" radova umetnika iz Srbije i inostranstva. Una Popović i ja iskoristile smo trenutak dok je zgrada Muzeja savremene umetnosti pod rekonstrukcijom i usmerile rad ka javnom prostoru (muzej je "izmešten" u grad) - kazala je Dušica Dražić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.