Sestrica

Muzika je ime dobila po umjetnosti Muza, starogrčkih besmrtnih sestara, zaštitnica različitih umijeća kojima one obdaruju i nadahnjuju ljudski rod. Muze, odnosno pjesme, iznikle su kao ogranak božanskog rodoslova, kao ćerke Urana i Geje, Neba i Zemlje, ili kao njihove praunuke, ćerke Zevsa i Mnemosine, boga gromovnika i boginje pamćenja. Istorija koju nam je napisanu ostavio Herodot, rodonačelnik istoričara, podijeljena je u Aleksandrijskom muzeju, svetilištu Muza pri kojem je ustanovljena čuvena Biblioteka, na devet knjiga, što odgovara broju Muza, i svaka od tih knjiga proizvoljno je naslovljena imenom jedne od devet raspjevanih sestara.

Klio slavne događaje bilježi i ovjekovječuje, ona pripovijeda istoriju. Euterpa je veselo raspoložena, ona uveseljava sviranjem muzičkih instrumenata. Talija je u cvatu rascvjetale duhovitosti, ona izvodi komediju. Melpomena pjeva pjesmu neizbježne kobne sudbine, ona izgovara tragediju. Terpsihora uživa u združenoj pjesmi i igri, ona horski pjeva i pleše. Erato je ljubavlju ispunjena, ona pjevuši lirsku ljubavnu poeziju. Polihimnija mnoštvom himni uveličava svečanosti, ona pjeva poeziju svetkovina. Uranija je u visoka nebesa zagledana, ona razotkriva astronomiju. Kaliopa lijepim glasom zbori, ona poje epsku pripovjedačku poeziju.

Na ostrvu Lezbos, u Egejskom moru, u sedmom vijeku stare ere rođena je djevojčica Sapfo, koja je, zajedno sa svojim vršnjakinjama, dospjela u izdvojenu zajednicu mladih djevojaka koje se pripremaju za bračni život. U toj zajednici došla je do izražaja njena nadahnuta poetska ličnost i ona je zajednicu mladih udavača preobrazila u dom poklonica Muza. Sapfo je tamošnje djevojke učila da pišu pjesme, da ih milozvučno izgovaraju i pjevaju, da sviraju, da prave vijence i ogrlice od cvijeća, da dražesno hodaju i plešu, da gaje osjećanja duboke ljubavi...

Njena sačuvana poezija navodi na zaključak da se Sapfo ponekad zaljubljivala u svoje učenice i da je sa nekima od njih upražnjavala i tjelesna ljubavna uživanja, zbog čega ona slovi za jednu od ikona ženske homoseksualnosti. Takođe, njeni stihovi pominju i silnu neuzvraćenu ljubav koju joj je pobudio Faon, ljepotan u kojeg se zaljubila čak i Afrodita, i otud potiče priča da je očajna Sapfo, skočivši u more sa litice nesrećno zaljubljenih, prekratila svoj život. Uz to, postoji i priča koja navodi da je ova pjesnikinja bila udata, da je imala ćerku, i da je doživjela starost. Platon je imao da kaže da je Sapfo deseta Muza; a ona je iznova ponavljala: Opet Eros, što udove mlitavi, raspameti mene, to slatko i gorko, neodoljivo stvorenje..

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.