Riznica vrijednih rukopisa

Poslije trogodišnjeg renoviranja, Vatikanska biblioteka ponovo je otvorila vrata svojim korisnicima. Povodom ovog otvaranja, od 11. do 13. novembra biće održan naučni skup o ovoj biblioteci. Biblioteka posjeduje legendarnu zbirku religijskih, filozofskih i političkih spisa zapadne civilizacije. Tri godine je "Biblioteca Apostolica Vaticana", kako se Vatikanska biblioteka službeno zove, bila zatvorena, jer bi djelimični pristup ometao radove, što predstavlja jedinstven slučaj u njenoj 500-godišnjoj istoriji.

Za njeno renoviranje potrošeno je 25 miliona evra, a uvedeni su novi sistemi liftova, klima-uređaja, bezbjednosti, novo odjeljenje za numizmatiku (sa 350.000 komada novca) i časopise, kao i savremene laboratorije za restauraciju. Nova je i prostorija sa posebnim klimatskim uslovima za antičke papiruse.

Ulaziće se samo sa digitalnim propusnicama, koje moraju da imaju i zaposleni. Preduzeto je sve da se spriječi krađa knjiga, kojih je do sada bilo nerijetko. Najdragocjenijim knjigama ugrađuje se čip, koji alarmira pri pokušaju iznošenja iz biblioteke.

Istovremeno je poboljšana i zaštita od požara: sve prostorije su obložene posebnim protivpožarnim materijalima. Modernizovana je i mogućnost rada u biblioteci. Sada u svim prostorijama postoji mogućnost uspostavljanja bežične internet veze. Restaurisana je i freskopisana sala iz vremena pape Siksta Petog, iz 16. vijeka, koja će biti čitaonica.

Papa Nikola Peti osnovao je biblioteku u Vatikanu 1448. godine kombinujući oko 350 grčkih, latinskih i hebrejskih kodeksa naslijeđenih od njegovih prethodnika sa svojom vlastitom zbirkom i ekstenzivnim akvizicijama, između kojih i rukopisima iz carske Konstantinopoljske biblioteke. "Biblioteca Apostolica Vaticana" osnovana je 1475. godine, u 15. vijeku, kada papa Nikola Peti naređuje sistematsko sakupljanje knjiga.

Kada je njen prvi bibliotekar, Bartolomeo Platina, napravio popis 1481. godine, biblioteka je posjedovala više od 3500 djela, što je činilo daleko najvećom bibliotekom u zapadnom svijetu. Oko 1587. papa Siksto Peti unajmio je arhitektu Domenika Fontanu da konstruše novu zgradu za biblioteku, koja je u upotrebi do današnjeg vremena.

Vatikanska biblioteka je riznica u kojoj su pohranjena brojna dokumenta ključna za razvoj i razumijevanje zapadne civilizacije. Tu su, na primjer, dva tzv. "Bodmerska papirusa". Radi se o tekstovima iz Novog testamenta nastalim u drugom i trećem vijeku, otkrivenim 1952. godine u Egiptu.

Biblioteka takođe posjeduje i "Codex Vaticanus", jedan od najstarijih tekstova Biblije, sa početka četvrtog vijeka, te rukopise rimskih pjesnika Vergilija ili Terencija.

Pri­ tom, za razliku od opšteg vjerovanja, većina tih dokumenata koje posjeduje biblioteka uopšte nije religijskog karaktera.

Bibliotekom rukovodi uvijek jedan od kurijerskih kardinala (sada je to Rafaele Farina), a faktički upravljaju prefekt (sada Čezere Pasini) i viceprefekt.

S obzirom na takvu vrijednost pohranjenih dokumenata, ne čudi da je biblioteka prije renoviranja bila izuzetno posjećena - godišnje je koristilo oko 22.000 naučnika iz čitavog svijeta. Iznenađenje je bilo veliko kada je uprava 2007. godine, bez prethodne najave, objavila da će biblioteka biti do daljeg zatvorena zbog renoviranja.

Pristup Vatikanskoj biblioteci nije moguć običnim posjetiocima. Uprava sama odlučuje o tome ko će dobiti dozvolu za njeno korišćenje i dodjeljuje akreditacije. Da bi se omogućio nesmetan i koncentrisan rad, pristup je dozvoljen uglavnom naučnicima.

Paolo Vian, voditelj rukopisne zbirke papinske biblioteke, napominje da su kriterijumi za dodjelu akreditacija vrlo strogi, ali dodaje da se pritom ne prave nikakve konfesionalne razlike: nije potrebno biti katolik da bi se moglo istraživati u Vatikanskoj biblioteci.

Bogarstvo

U biblioteci je danas pohranjeno, uz više od 1,7 miliona štampanih knjiga i 8.400 ranih knjiga iz predgutenbergovskog vremena, 350.000 kovanica starog novca, oko 80.000 rukopisa, gotovo 100.000 crteža i grafika, te oko 20.000 umjetničkih predmeta. Posebna je vrijednost i velik broj biblija, među kojima je i ona Gutenbergova. Osim toga, tu su i dokumenti sa suđenja Galileu Galileju, kao i niz drugih tekstova od izuzetne važnosti. Neki od rukopisa su na izvornom papirusu - sve su to originali, jedinstveni primjerci i nezamjenjivi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.