Replika Poljupca Gustava Klimta u Beogradu

Evropa se cijele godine odužuje velikanu slikarstva, čuvenom Gustavu Klimtu, povodom 150 godina od njegovog rođenja, a izložba "Klimt u Beogradu" biće otvorena 30. oktobra u galeriji "Progres" u Beogradu.

Izložba koja je već obišla nekoliko gradova istočne i jugoistočne Evrope, za javnost će biti otvorena do 13. novembra. Na izložbi "Klimt u Beogradu" biće prikazane visokokvalitetne reprodukcije 16 Klimtovih djela. Pored replike poznate slike "Poljubac", biće izložene reprodukcije slika "Higija" i "Prijateljice II", čiji su originali 1945. godine izgorjeli u dvorcu Imendorf u Donjoj Austriji.

Organizaciji ove putujuće izložbe pridružila se i kompanija "Frexnjille", poznata po tome što ideje i motive za pojedine kolekcije umjetničkog nakita pronalazi u djelima čuvenih slikara.

U postavci izložbe "Klimt u Beogradu" su "Adela Bloh-Bauer I", "Emilie Flege", "Nada II" i "Atersko jezero!", koje su dizajnere umjetničkog nakita inspirisale za kolekciju "Omaž Gustavu Klimtu".

Uspješni slikar - i ženskaroš - Gustav Klimt rođen je prije tačno vijek i po. Njegove slike, poznate u cijelom svijetu, postižu vrlo visoku cijenu, međutim, zlatnu boju čestu u prisutni na njegovim radovima neki smatraju kičem.

Njegova najpoznatija slika "Poljubac" hiljadama puta je umnožavana, i to ne samo na reprodukcijama, nego i na šoljicama za kafu, kravatama, torbama za kupovinu i brojnim drugim predmetima za svakodnevnu upotrebu. Svi obožavaju Gustava Klimta, ljubimca publike. Postao je predvodnik jugendstila, premda je prije bio neko ko je želio da se obračuna sa umjetnošću svog vremena, kaže Alfred Vajninger, istoričar umjetnosti i kustos muzeja Belvedere u Beču.

Klimt je rođen 14. jula 1862. u skromnoj porodici, pa je priliku za studiranje na bečkoj Školi za umjetnost dobio zahvaljujući stipendiji. Zajedno sa svojim bratom Ernstom Klimtom, koji je pohađao istu školu, te kolegom Francom Mačem marljivo je radio i brzo napredovao. Pored poslova na ukrašavanju plafona i teatara, postao je portretist jevrejskog visokog građanstva. Nije radio samo na slikama, nego je u saradnji s arhitektima osmišljavao čitave kuće i vile kao totalna umetnička djela. Godine 1894. dobio je naruxbinu za tri monumentalne slike na plafonu velike aule bečkog univerziteta. Alegorični prikaz triju fakulteta - pravnog, filozofskog i medicinskog - izazvao je skandal.

Golotinja

Klimt je za licemjerni Beč pokazao previše golotinje.

Problem je bio što je pokazao Bečlijama kako oni sami izgledaju. Nage žene nije više slikao kao boginje, nego kao žene iz susjedstva. Slikao ih je u njihovoj ljepoti, ali i u ružnoći. I sve to na golemim slikama na plafonu konzervativnog Univerziteta. Nije se radilo o smišljenoj provokaciji. Klimt je bio vrlo autentičan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.